Kvaliteta radnih mjesta, a onda i radnog života u Hrvatskoj, je osrednja. Pokazuje to veliko istraživanje koje je Zvonimir Galić, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te istaknuti istraživač s Katedre za psihologiju rada, sa suradnicima, provodio tijekom 2023. i 2024. na reprezentativnom uzorku zaposlenih. U trenutku rekordno niske nezaposlenosti na tržištu rada, kada radnici, a ne poslodavci, diktiraju uvjete zaposlenja, te loših demografskih trendova, nad ovim bi se rezultatom svi koji trebaju ili će trebati zaposlenike, morali ozbiljno zamisliti.

“Ovo je strateško pitanje za Hrvatsku, a kultura upravljanja ljudima i dalje je slaba, iako su se uvjeti na tržištu rada radikalno promijenili”, poručuje Galić. Rezultati istraživanja “Kvaliteta radnog života u Hrvatskoj u 2020-ima: predstavljanje SUPERB modela kvalitete poslova” pokazuju da većina anketiranih (58 posto 2023. te 55 posto 2024.) nije zadovoljna plaćom te ističe da im primanja ne omogućuju pristojan život.

Plaća je, dakle, i dalje priličan problem u Hrvatskoj, no daleko manji nego što je bila tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća te 2000-ih jer plaće su ipak, posebno posljednjih nekoliko godina, značajno raste, objašnjava Galić. Ono što zaposlenici u anketi navode kao veći problem su dimenzije osobnog rasta i razvoja te osnaživanja.

Slabo nas se cijeni

“Zaposlenike u Hrvatskoj slabo se pita za mišljenje te ih se slabo uvažava. Posebno je to problematično kada Hrvatsku usporedimo s drugim europskim zemljama. To je, uostalom, i razlog što se građani koji su iselili iz domovine slabo vraćaju. Oni smatraju da ih se ovdje neće cijeniti i uvažavati kao što ih se cijeni i uvažava u inozemstvu”, ističe znanstvenik koji je istraživanje proveo prema SUPERB heurističkom modelu.

Riječ je o modelu koji je razvijen u Business psychology labu koji čine članovi Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakultete u Zagrebu, a koji sažima 50-ak godina istraživanja o tome što neki posao čini motivirajućim, ispunjavajućim i privlačnim zaposlenicima. Ovakvim jedinstvenim modelom znanstvenici su htjeli utvrditi što je zaposlenicima važno i što žele te poslodavcima dati jasne i jednostavne smjernice što moraju ponuditi da bi bili konkurentniji na tržištu rada.

Rezultati istraživanja pokazuju da su radnici u Hrvatskoj relativno zadovoljni s tri od šest mjerenih dimenzija: odnosima, ravnotežom i smislom. Većina svoje odnose s kolegama i nadređenima na poslu ocjenjuje dobrima, kao što dobro ocjenjuju i ravnotežu između radnih obveza i slobodnog vremena. Usto, čak 64 posto ispitanih (u anketi iz 2024.) svoj posao smatra vrlo smislenim. No, na ostalim dimenzijama poslodavci moraju ozbiljno poraditi. Dimenzijom sigurnosti, koja mjeri osjećaj ekonomske (plaća) i psihološke sigurnosti na radnome mjestu, radnici u Hrvatskoj tek su umjereno zadovoljni. Dimenzije osnaživanja te osobnog rasta i razvoja, koje govore o njihovim mogućnostima autonomije i kontrole te mogućnostima napredovanja, još su gore ocijenjene.

“Sva istraživanja provedena posljednjih 20 godina pokazuju isto: naši građani na svojim radnim mjestima ne mogu rasti i razvijati se te stjecati nove vještine, a to su stvari koje poslodavce uistinu ne stoje mnogo”, ističe Galić, navodeći da po tom pitanju privatni sektor u Hrvatskoj pokazuje napredak, no ne i javni.

Posljedice

“Stvari su se u relativno kratko vrijeme na tržištu rada drastično promijenile. Uostalom, Hrvatska je posljednjih šest godina došla sa 68 posto na 78 posto prosjeka razvijenosti EU-a, što se odrazilo na plaće i na razinu nezaposlenosti, koja je danas kod nas niža nego u Švedskoj. U takvoj situaciji svaki zaposlenik je važan i oko njega se treba truditi. Međutim, u segmentu koji se odnosi na kulturu rada, poštovanje radnika i stvaranje dobre atmosfere u tvrtki i dalje stojimo loše, posebno kada se uspoređujemo s ostatkom Europe”, upozorava Galić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Slabo upravljanje ljudskim potencijalima moglo bi nas skupo stajati. Hrvatska se, kao i ostatak Europe, suočava s lošim demografskim trendovima. Sve manji broj onih koji ulaze na tržište rada odlučili smo pokriti stranim radnicima, koji uglavnom rade na jednostavnim poslovima. No, pitanje je kako ćemo i njih i domaće radnike zadržati jer zemlje srednje i zapadne Europe nude više plaće i bolju kvalitetu radnog života, upozorava Galić. “Postoji realna opasnost da one ‘usisaju’ radnike iz Hrvatske. Zato je pitanje kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima strateško nacionalno pitanje”, kaže Galić.

Dinamika na tržištu rada takva je da poslodavcima više ne dopušta ignoriranje zahtjeva radnika. Promijeniti posao, posebno mladima, više nije nikakav problem. I istraživanje o kvaliteti radnog života u Hrvatskoj potvrđuje da će dinamika promjene posla, odnosno otkaza, vjerojatno biti nastavljena. Nešto manje od trećine anketiranih (28,8 posto) u istraživanju iz 2024. izjavilo je da u sljedećih godinu dana namjerava tražiti novi posao. Nije zanemariv niti postotak onih koji u sljedećih godinu dana namjeravaju iseliti. Takvih je bilo 9,3 posto.

Iako su poduzetnicima posljednjih godina puna usta priča o važnosti radnika i benefitima koje im nude, praksa pokazuje da i dalje ne nude ono što radnici žele. Dok je tako problem s radnom snagom bit će sve izraženiji, kao i onaj njihove slabe motiviranosti, a onda i niske produktivnosti.