Situacija na hrvatskom tržištu rada već je neko vrijeme izazovna. Uvoz radne snage te manjak radnika u pojedinim sektorima poput turizma i građevinarstva, hrvatska je stvarnost već godinama.

Financije i osiguranje prednjače

Zato je zanimljivo baciti pogled na udio mladih visokoobrazovanih osoba do 34 godine u državama Europske unije koje rade na poslovima izvan područja svojeg studija. Hrvatska ima samo 23 posto takvih mladih, što je ispod prosjeka Europske unije od 32 posto i bliže donjem dijelu ljestvice. Drugim riječima, više od tri četvrtine mladih Hrvata radi u struci.

Najveći udio mladih koji ne rade u struci ima Danska s 44 posto, dok je najmanji u Mađarskoj s 14 posto. Iza Danske su Nizozemska i Estonija (po 39 posto), a među manjima u postocima su i susjedi Slovenci.

Sektorski gledano, u Hrvatskoj je posebno alarmantna situacija u zdravstvenom sektoru. Procjenjuje se da niti 50 posto učenika nakon završene medicinske škole ne uđe u proces rada u zdravstvu. Prema posljednjim dostupnim analizama iz 2021. godine, u zdravstvenom sustavu nedostaje oko četiri tisuće medicinskih sestara.

Podaci Eurostata donekle se poklapaju s nalazima lanjskog istraživanja portala MojPosao, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj (54 posto) radi u svojoj struci, a dvije trećine ispitanika (69 posto) tvrdi kako njihovi radni zadaci odgovaraju poziciji koju obnašaju. Najveći udio osoba zaposlenih u svojoj struci bilježi sektor financija i osiguranja, gdje se čak 70 posto ispitanika bavi poslom koji odgovara njihovoj stručnoj spremi.

Slijede sektori IT, telekomunikacija i informacijskih tehnologija s 66 posto te turizam i ugostiteljstvo s 51 posto, dok je najmanji postotak zaposlenih u struci zabilježen u prodaji (43 posto). Istraživanje je pokazalo da četvrtina ispitanika nije zadovoljna svojom trenutačnom radnom pozicijom, dok ih polovica navodi kako svakodnevno imaju previše zadataka koje treba izvršiti. S druge strane, 38 posto sudionika izrazilo je zadovoljstvo svojom trenutačnom ulogom na poslu.

Rast zaposlenosti

Krajem siječnja 2026. u Hrvatskoj je bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je 0,8 posto manje nego mjesec ranije, a 0,6 posto više nego u siječnju lani, dok stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 4,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U siječnju je u Hrvatskoj bilo 1,735.230 zaposlenih, što je za 13.459 manje nego krajem prosinca prošle godine.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

U pravnim osobama bilo je zaposleno 1,476.487 osoba, što je za 10.800 ili 0,7 posto manje nego mjesec dana prije. U odnosu na isti mjesec lani, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 0,4 posto.

Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama krajem siječnja 2026. bilo je 209.554 zaposlenih, što je za 2572 ili 1,2 posto manje nego u prosincu prošle godine. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bio je veći, pak, za 1,6 posto.

Blagi rast broja zaposlenih na mjesečnoj razini zabilježilo je deset djelatnosti, a najviše građevinarstvo, za 1,4 posto, na 127.983, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, za 1,3 posto, na 35.794.