Prije nekoliko dana počeo je ljetni rok ovogodišnje državne mature za koji se prijavilo više od 35.000 učenika. Među pristupnicima će biti i mnogi učenici s teškoćama kojima je polaganje znatno olakšano od 2008. godine kada su donesene posebne upute Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Prema tom pravilniku učenici s teškoćama ispite državne mature polažu uz primjenu prilagođene ispitne tehnologije, a prema uputama koje donosi NCVVO uz suglasnost Ministarstva.

Model je postavljen tako da prilagodba nema nikakvoga negativnog učinka na učenikovu prijavu za studijske programe ili njegova prava. Iz svjedodžbe ili potvrde o položenim ispitima nigdje nije vidljivo da je pristupnik imao prilagodbu.  Sanja Horvatić, savjetnica u Kabinetu ministrice iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističe kako tijekom svih devet godina provedbe državne mature ni u čemu nisu smanjena prava učenika s teškoćama, odnosno osoba s invaliditetom.

"Prilagodba se odnosi na prilagodbu ispitnih materijala i ispitnoga postupka. Uključuje jedan ili kombinaciju oblika podrške od prilagodbe na Brailleovo pismo ili uvećani tisak na A3 formatu uz crni tisak i reljefne crteže u matematici, prilagodbu tiska za učenike s disleksijom, mogućnost pisanja eseja na računalu za pristupnike s motoričkim teškoćama ili disgrafijom, tiskanih uputa koje čita voditelj ispita za učenike s oštećenjem sluha, pružanje stručne podrške od strane osobnoga pomagača, produljeno vrijeme pisanja ispita itd. Zbog zdravstvenih teškoća u kojima je za oporavak učenika bilo važno osigurati priliku polaganja ispita omogućena je i prilagodba u smislu polaganja ispita u kući ili bolnici i to svim učenicima kojima polaganje ispita neće pogoršati zdravstveno stanje i tijek liječenja, a što potvrđuje i dostavljanje dopusnice liječnika.

Naravno, ne postoji mogućnost prilagodbe ispitnih zadataka, osim u iznimnim slučajevima kada je riječ npr. o slijepom pristupniku, a zadatak nije moguće riješiti bez mogućnosti vida kao što je to u slučajevima nekih povijesnih slika, ali i tada se svi zadaci nastoje prilagoditi tako da obrazovni ishod ostaje isti, a pitanje se prilagodi", ističe Sanja Horvatić i napominje kako su na državnoj maturi 2009./2010. bilo 138 pristupnika i taj je broj rastao iz godine. Tako je tijekom devet godina bilo preko 3000 pristupnika, a samo ove godine predano je 638 zahtjeva, od kojih su 484 odobrena, 137 djelomično prihvaćena, a 17 je odbijeno. 

Priprema učenika za ispite
Pravo pristupa ispitima državne mature uz prilagodbu ispitne tehnologije, objašnjava Sanja Horvatić, ima svaki pristupnik koji svoje znanje ne može pokazati na isti način kao ostali pristupnici. Ispitni koordinator odnosno ravnatelj ili ravnateljica škole kao predsjednici školskog ispitnog povjerenstva odgovorni su za skrb o potrebnim prilagodbama za svoje učenike. Za kandidate izvan redovnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj postoji e-mail adresa na koju o svojoj potrebi obavještavaju NCVVO, a povratno dobivaju obrazac i sve upute za dostavu dokumentacije, odnosno ostvarivanje prava na prilagodbu. Procedura prijave za prilagodbu detaljno je razrađena. Od prvih nacionalnih ispita pa do ovog ciklusa državne mature svake se godine, u listopadu odnosno studenom, održavaju skupovi sa svim ispitnim koordinatorima iz cijele Hrvatske.

"Središnji dio svakog skupa predstavlja postupak pripreme zahtjeva učenika za prilagodbu ispitne tehnologije te način provedbe ispita. Postupak započinje informiranjem roditelja, učenika i nastavnika o pravu na prilagodbu i o dokumentu Upute za prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature. Na tu temu ispitni koordinator treba održati sastanke s roditeljima i učenicima najkasnije u trećim razredima tijekom studenoga i prosinca za sljedeću školsku godinu", ističe Sonja Horvatić te napominje da veoma važnu ulogu imaju i osobni pomagači na koje pravo imaju oni pristupnici kojima je to odobreno odlukom o prilagodbi, a okvirno je to šestina od ukupnog broja pristupnika.

"Obveze polagatelja državne mature uz prilagodbu ispitne tehnologije ni u čemu se ne razlikuju od obveza svih ostalih pristupnika. Od prijave ispita, do pripreme za ispite, osobne iskaznice pa sve do dosljednog poštivanja uputa voditelja i dežurnih nastavnika. U slučajevima kada se ispit polaže uz podršku osobnog pomagača provedba ispita također se ni u čemu drugom ne razlikuje. Pomagač nije zamjena za voditelja ili dežurnog nastavnika, on je 'učenik', njegova 'ruka', 'oko'…", kaže savjetnica u Kabinetu ministrice iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.Vrijeme trajanja ispita za učenike kojima je odlukom odobreno produljeno trajanje ispita može biti 25, 50 ili 100% produljeno u odnosu na trajanje ispita za ostale učenike.  

Put prema visokom obrazovanju 
Učenik je uglavnom smješten zajedno s ostalim učenicima samo ostaje duže pisati svoj ispit. Rezultati se vrednuju tako da uz ocjenjivača ispita sudjeluje i edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak koji pomaže u čitanju rukopisa, brajice i slično. Jedna od onih koja je pristupila državnoj maturi pomoću prilagođene ispitne tehnologije je Katarina Ivkić.  Ona je slabovidna od rođenja, pohađala je osnovnu školu u Županji redovno s ostalim učenicima, koristeći u nastavi Brailleov pisaći stroj.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"U srednju sam školu došla u Zagreb u Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek koji je specijaliziran za slijepe i slabovidne osobe. Obrazovala sam se za poslovnu tajnicu i bila sam odlična učenica. Budući da nisam pohađala nastavu prema gimnazijskome programu, morala sam moliti prijatelje iz gimnazije da mi posude knjige i bilježnice kako bih položila ispite državne mature. Uspjela sam ih položiti uz pomoć prilagodbe ispita na Brailleovo pismo i uz pomoć pomagačice", kazala je Katarina Ivkić koja je nakon toga upisala preddiplomskog studij pedagogije na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  "Polažem ispite polako, ali sigurno. Kada završim fakultet, voljela bih raditi na poboljšanju odgoja i obrazovanja slijepih učenika ili se boriti protiv nasilja među mladima u školama te im pomagati i poticati ih na volontiranje", istaknula je Katarina Ivkić. 

Alen Kasumović, koji danas studira na sveučilišnome diplomskom studiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na Odsjeku novih medija, a prije toga je završio preddiplomski studij na Odsjeku za slikarstvo, prisjetio se srednjoškolskih dana i polaganja državne mature.

"Završio sam srednju školu 2010. godine u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava. Obrazovao sam se za grafičkoga tehničara. Polagao sam ispite iz Hrvatskoga i Engleskoga jezika na osnovnoj razini, ispit iz Matematike na višoj razini i ispit iz Likovne umjetnosti. Od rođenja se ne koristim rukama ni nogama, stoga pišem, ali i slikam ustima. Kako bih uopće mogao polagati ispite državne mature, bile su mi neophodne i dodatne prilagodbe. Prilagodbe koje su mi bile potrebne odnosile su se na pomoć prilikom rukovanja ispitnim materijalom te produljeno vrijeme pisanja ispita, bez čega ne bih bio uspio u zadanome vremenskom roku napisati ispit", rekao je Kasumović iza kojih je desetak skupnih izložba, a od toga dvije u Austriji, jedna u Novome Sadu i jedna samostalna izložba u Zagrebu. "Poručio bih budućim pristupnicima da ne trebaju osjećati strah od pisanja ispita državne mature i da će im prilagodba produljenoga vremena pisanja ispita biti dovoljna da ga napišu", kazao je Kasumović. 

Ravnopravni s ostalim učenicima
Lara Grojzdek završila je srednju školu u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava i obrazovala se za upravnu referenticu. Bila je prva generacija strukovnih škola koja je polagala ispite državne mature. Pripremala se u školi, ali i individualno kako bi ostvarila što bolje rezultate u ispitima državne mature.  "Moram priznati da je bilo vrlo stresno polagati ispite državne mature, ali to mi je iskustvo pomoglo da ne zaostajem za svojim vršnjacima, već da ravnopravno s ostalim učenicima u Hrvatskoj na temelju ostvarenih rezultata nastavim školovanje na visokome učilištu. To je pridonijelo mojemu osobnom razvoju", kazala je Lara Grozdjek koja je danas pri kraju studija i nada se početku nečega novog i jednako izazovnog. 

"Tijekom mojega studija podršku mi je pružala udruga Zamisli koja promiče kvalitetno obrazovanje mladih s invaliditetom. Pomagali su mi asistenti iz udruge tijekom predavanja i prijevoza do fakulteta. Filozofski fakultet je arhitektonski dobro prilagođen studentima s invaliditetom koji su u kolicima, a u posljednje vrijeme pokušava poboljšati podršku i organizirati druge načine pomoći studentima. Poručila bih asistentima koji sudjeluju u provedbi ispita državne mature, ali i budućim studentima, da u životu uvijek ima uspona i padova. Najveće je zadovoljstvo nekomu pružiti mogućnost i vidjeti da su je ti koji su ju dobili na najbolji način iskoristili u svoju korist i u korist cjelokupnoga društva", zaključila je Lara Grozdjek.