Iako se često može čuti u javnosti da Hrvatska dosta kaska za razvijenim zemljama po pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije, činjenice su ipak drukčije i pokazuju da je naša zemlja zapravo jedan od lidera Europske unije, a posljedično i svijeta, po udjelu korištenja obnovljivih izvora, kako ukupne energije, tako još više same električne energije.

Podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska ima trenutno 28,5 posto udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji, a po pitanju električne energije se to penje na 50 posto, uglavnom zahvaljujući značajnim kapacitetima u hidroelektranama.

Analiza stanja
Time smo dobrano premašili EU ciljeve iz strategije 20-20-20 koja je predvidjela da zemlje članice do 2020. moraju imati petinu udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije, uz plan da se ukupna potrošnja energije smanji za 20 posto.

Iako je Europska komisija pod smanjenjem potrošnje energije na umu imala, prije svega, učinkovitije uređaje i rasvjetu, Hrvatska je, nažalost, smanjila potrošnju električne energije i plina u 10 godina za taj postotak zbog propasti industrije i smanjenje proizvodnje.

U utorak je u Zagrebu predstavljena studija “Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj” i “Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj”.

Studije su nastale kao rezultat suradnje Obnovljivih izvora energije Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj koja je financirala njihovu izradu. Izradili su ih Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Energetski institut Hrvoje Požar te tim stručnjaka OIE sektora predvođen EnergoVizijom.

Akcijski plan analizira postojeće stanje hrvatskog elektroenergetskog sustava te ukazuje na glavne prepreke koje usporavaju integraciju obnovljivih izvora energije i predlaže mjere za njezino ubrzanje kako bi od države, koja u posljednjih 10 godina svakodnevno uvozi oko 30 posto električne energije, Hrvatska postala država izvoznica zelene električne energije.

Osim zakonodavnih i regulatornih izmjena, studija sadrži i akcijski plan za tehničke, tehnološke i operativne mjere.

Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je da je Hrvatska postavila ambiciozne ciljeve za veći udio obnovljivih izvora energije i potaknula velik interes za razvoj i ulaganje u vjetroelektrane i fotonaponske elektrane, a kako bi se to realiziralo bitno je ulagati u elektroenergetsku mrežu te regulatorne i operativne promjene kako bi se dostigao cilj od 3000 MW iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

Učinjeno je mnogo
“Poboljšana je legislativa koja olakšava procese, između ostalog i nedavno donesenim novim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije. Učinjeno je mnogo, ali i pred Vladom predstoji donošenje podzakonskih i provedbenih akata dok na investitorima ostaje razvoj novih projekata”, kazao je Milatić.

Goran Majstorović iz Energetskog instituta Hrvoje Požar naglasio je da u Hrvatskoj vjerojatno nema područja gospodarskog djelovanja u kojem postoji veći interes investitora od obnovljivih izvora energije.

“Trenutno je u razvoju više od 200 projekata, ukupne snage veće od 13.000 MW, što predstavlja ukupne potencijalne investicije vjerojatno i veće od 10 milijardi eura. Iako je jasno da se mnogi projekti neće u konačnici realizirati, ipak je riječ o izuzetno velikom i važnom investicijskom ciklusu”, rekao je Majstorović.

Dodaje da unatoč velikom energetskom potencijalu i interesu investitora, realizacija projekata ove vrste relativno je slaba – u posljednjih 15 godina izgrađeno je oko 1000 MW.

Od toga oko 950 MW u energiji vjetra te 110 MW u sunčanim elektranama za koje vjeruje da će tek u narednom razdoblju pokazati pravi kapacitet Hrvatskoj OIE-a jer bi u solarima do 2030. trebali imati barem 700 MW instaliranih kapaciteta