Hrvatska poštanska banka u četvrtak je trebala zaključiti izdanje tzv. podređenih obveznica ciljanog iznosa 60 milijuna eura.

No, umjesto objave zaključenja tog šestogodišnjeg izdanja i povećanja dopunskog kapitala za oko 460 milijuna kuna potrebnih joj za vraćanje u okvire kapitalnih zahtjeva regulatora nakon nedavnog izdvajanja golemih dodatnih rezervacija po nalogu HNB-a, iz banke su objavili da odustaju od izdanja. "U ovom trenutku iskazani interes investitora ne osigurava u potpunosti realizaciju ciljeva zacrtanih u Informacijskom memorandumu o izdanju", stoji u obavijesti odaslanoj putem Zagrebačke burze.

"Ne sjećam se da smo dosad na našem tržištu vidjeli debakl sličan ovom, ili barem ne na ovoj razini", jedan je od komentara koji se mogao čuti među sudionicima domaćeg tržišta kapitala. Iako se iz razgovora s potencijalnim kupcima tih obveznica može iščitati da je cijela operacija vođena amaterski, većina ih je ipak ostala iznenađena ishodom. "Ono što je nas čudilo, neovisno o tome što mislimo o omjeru prinosa i rizika i neovisno o tome bismo li na kraju upisali obveznice, jest to što se u banci nisu ni potrudili organizirati predstavljanje s ciljem privlačenja investitora", priča jedan fond menadžer. Izostanak vrbovanja i upetosti u uspjeh projekta, kaže, iščitali su kao znak da je već osigurana dostatna potražnja i uspješnost izdanja. Dodatno je neobično što i u redovima mirovinskih fondova, koji su svojim potencijalom zacijelo bili tip institucionalnih investitora na koje se najviše računalo, kažu kako nije bilo nikakvih sastanaka s ciljem prezentacije obveznica.

Uza sve, i nekim je međunarodnim financijskim institucijama tek poslan Informacijski memorandum, bez ikakvih dodatnih animiranja. Ipak, navodno je iz redova mirovinaca bilo signala da je minimum za njih prihvatljiva prinosa na gornjoj točki raspona naznačena u prošlotjednom javnom pozivu na upis obveznica (5,25 do 5,75 posto). A prilikom utvrđivanja cijene u srijedu Banka je cijenu smjestila na sredinu, odnosno 5,5 posto pa su se i kupci namjernici povukli. Budući da je knjiga upisa otvorena u ponedjeljak, zacijelo se već znalo da postoji problem potražnje i da će uz taj prinos upis biti nedostatan. Odražava li sve to samo očitu nedoraslost vodstva HPB-a da sam odradi takvu operaciju ili banka možda ipak ima spreman 'plan B'? U Upravi banke predvođene Tomislavom Vuićem uz objavu odustajanja su se samo pristojno zahvalili svim investitorima koji su iskazali interes.

Nikakvih dodatnih komentara, pa tako ni o tome imaju li rješenje kojim kane osigurati da do kraja godine ispune regulatorne zahtjeve u pogledu stope adekvatnosti kapitala, iz banke zasad nemaju. A fijasko s pokušajem izdanja obveznica samo podgrijava brojne spekulacije koje su u vezi s Poštanskom bankom, odnosno planovima Vlade, tj, države kao njezina vlasnika, počele još lani, s privatizacijskim natječajem. I u međuvremenu Se oko te banke izdogađalo niz stvari koje su, u najmanju ruku, plodno tlo za teorije zavjere. Dakako, one se kao i obično svode na pitanje ima li iza niza neobičnih okolnosti i natruha 'nečijih' interesa da se u konačnici vrijednost banke umanji. Valja podsjetiti da, prema najnovijim podacima središnje banke, zaključno s rujnom, HPB ima stopu redovnog osnovnog kapitala ispod osam posto, a stopu ukupnog kapitala nešto iznad osam posto.

Rezultat je to golemih dodatnih rezervacija zbog kojih je banka nakon polugodišnje dobiti na kraju rujna iskazala gubitak od čak 411 mil. kuna. Izdvajanje stotina milijuna dodatnih rezervacija naložila je supervizija HNB-a, a bivša uprava HPB-a na čelu s Čedom Maletićem osporavala je osnove za traženi iznos rezervacija. Zbog toga je i javno negodovala iznoseći optužbe za diskrecijski pristup i nezakonitost postupanja supervizije, a prije odlaska ta je uprava donijela i odluku o pokretanju upravnog postupka. Osiguranje dopunskog kapitala nakon svega je za HPB nužnost koja ima i svoje rokove, pa je utoliko propali pokušaj izdanja obveznica teži fijasko. Za sadašnju upravu dodatna je neugoda što je poništila odluku prethodne uprave da pravorijek o sporenju oko rezervacija, zbog kojih je upala u kapitalni škripac, dade Upravni sud. Neovisno o tome kome bi taj sud dao za pravo.