Ovogodišnji Interliber pokazao se kao apsolutni hit, posebice za izdavače koji su pripremili nove i čitateljima zanimljive naslove. Zagrebački velesajam tijekom šest dana sajma posjetilo je oko 120 tisuća ljudi, a u 200-tinjak sati programa nastupilo je više od 360 izlagača iz 15 zemalja.

Rast do deset posto

“Interliber je i brojem posjetitelja i po prodaji bio jedan od najboljih. Oni koji nisu imali nove naslove ponovili su prošlogodišnje rezultate, a oni koji su imali kvalitetne nove naslove zabilježili su rast do deset posto, neki i više, što su odlični rezultati”, rekao je Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Popularnost ovog sajma koji se već tradicionalno odvija u glavnom gradu Hrvatske posebno je impresivna ako se usporedi s istraživanjem iz stručnih krugova prema kojemu je čitateljska kultura u Hrvatskoj ove godine bila na relativno niskoj razini. Istraživanje provedeno uoči ovogodišnje Noći knjige pokazalo je kako je 37 posto anketiranih građana u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, a knjige se u gotovo jednakoj mjeri posuđuju u knjižnicama (45 posto) i kupuju (42 posto). Najčešći kupci knjiga u Hrvatskoj su visokoobrazovani u dobi od 36 do 45 godina s višim prihodima. Nakladnička branša broji oko 3000 zaposlenih, od čega oko 2000 izdavača i knjižara te oko 1000 pisaca, prevoditelja, lektora i drugih povezanih zanimanja, navodi Kozina.

“Knjige nisu zahvaćene trendom inflacije. Štoviše, zbog manifestacija koje su danas ravnomjerno prisutne po cijeloj zemlji svi građani, ne samo Hrvatske, nego i okolnih zemalja, mogu doći kupiti jeftinije knjigu”, kazao je Kozina.

Poslovanje izdavača

Čak i u okolnostima u kojima potrošači dobivaju povoljniju i širu ponudu, rezultati upućuju na to da izdavačke kuće nastavljaju poslovati stabilno i s dobitkom. Prema Fininim podacima može se zaključiti kako su veće izdavačke kuće u Hrvatskoj prošle godine poslovale profitabilno.

Školska knjiga ostvarila je 41,3 milijuna eura prihoda, 3,24 milijuna eura dobiti te EBITDA-u od 9,44 milijuna eura, što je najviši apsolutni rezultat u skupini i pokazuje visoku operativnu efikasnost i mogućnost generiranja snažnih novčanih tokova, pokazuju Finini podaci za 2024. godinu. Broj zaposlenih porastao je s 287 na 318, što upućuje na širenje poslovnih aktivnosti. Profil Klett u 2024. bilježi 16,05 milijuna eura prihoda te 1,69 milijuna eura dobiti, uz EBITDA-u od 1,59 milijuna eura. Broj zaposlenih povećan je s 117 na 128, što upućuje na kontroliran i dugoročno usmjeren rast temeljen na jačanju internih resursa. Alfa, s prihodom od 12,27 milijuna eura i dobiti od 2,09 milijuna eura, postiže jednu od viših profitnih marži među analiziranim tvrtkama, što sugerira učinkovitu kontrolu troškova i jasno fokusiranu poslovnu strategiju.

Mozaik knjiga ostvarila je lani 5,52 milijuna eura prihoda, uz 290 tisuća eura dobiti i EBITDA-u od 390 tisuća eura; zaposlenost ostaje stabilna, bez rasta, što sugerira strateško održavanje troškova i konzervativniji rast. Verbum s 6,26 milijuna eura prihoda i gotovo milijun eura dobiti postigao je vrlo solidan rezultat uz praktički nepromijenjen broj zaposlenih.

AI izazov

Sve analizirane kuće u 2024. poslovale su pozitivno i bilježe zdrave omjere prihoda, dobiti i zaposlenosti. Razlike se pojavljuju u pristupu rastu – dok neke povećavaju broj zaposlenih i ulaganja, druge održavaju efikasnost i stabilnost uz postojeće kapacitete. Ako se ovi trendovi preliju u 2025., financijski rezultati pokazuju da postoji prostor za nove investicije, jačanje profitabilnosti i diferencijaciju sadržaja, osobito u obrazovnom izdavaštvu i specijaliziranim izdavačkim segmentima.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Upitan koji su poslovni izazovi s kojima se u nakladničkom sektoru trenutačno suočavaju, Kozina je kazao kako prevoditelji u RH imaju organiziranu svoju udrugu i dobro su organizirani, no umjetna inteligencija velike količine teksta prevodi u sekundi i potom samo treba doradu.

“Nakladnik će, naravno, uvijek tražiti način da sve bude i izvrsno i jeftino. Umjetna inteligencija će neke kraće forme definitivno moći prevoditi, no ostaje pitanje kako da sačuvamo kvalitetu prijevoda”, rekao je Kozina.