Iako je novi Zakon o pomorskom dobru u finalnoj fazi, i dalje nisu definirana ključna pitanja koja muče turistički sektor, poput onog kako će se i kome omogućavati koncesije na zahtjev, te u kojem će se obuhvatu davati koncesije u primjerice kampovima, koji se protežu velikom duljinom obale.

Pitanje je također trebaju li plaže uopće biti pod koncesijama, jer se na njima ništa ne gradi, te mogu funkcionirati s dozvolama za postavljanje sadržaja kao što su ležaljke, istaknula je Maja Markovčić Kostelac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, prilikom predstavljanja Zakona na sjednici Turističkoga poslovnog vijeća HGK u utorak.

Naime, za razliku od preostala dva zakona iz paketa, o lučkim kapetanijama i Pomorskog zakonika, pomorsko dobro nije ušlo u proceduru zbog različitih interesa koji nikako da se usklade. 

"Kad su u pitanju koncesije na plažama, cilj nam je uskladiti javni interes s interesom razvoja turizma i gospodarstva, te omogućiti fer tržišnu utakmicu", istaknula je Markovčić Kostelac, dodavši da se razmatra mogućnost da se za pojedine koncesije uvede samo stalni dio naknade za koncesiju, a temeljem provedenoga zoniranja obale utvrdit će se početni iznosi naknade za koncesiju za svaku pojedinu gospodarsku djelatnost i zonu.

Predstavnici turističkih tvrtki predložili su da se na natječajima za koncesiiju dodatnim bodovima nagrađuju dosadašnji dobri koncesionari.  U najnovijoj verziji zakona država je odustala od Fonda za pomorsko dobro te će više prihoda od koncesija, ali i veću odgovornost dati lokalnoj i regionalnoj upravi.

Prihodi od koncesijske naknade dijelili bi se na sljedeći način da po 35 posto ide JLS-u i regionalnoj samoupravi, a 30 posto u državni proračun. Prihodi od dozvola na pomorskom dobru dijele se pola pola JLS-ima i regionalnoj samoupravi.