Uz sve probleme koje tržište proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj ima, a na što upozoravaju sektorske i interesne udruge, postoje i neke dobre vijesti. Naime, interes za gradnjom kapaciteta u industriji proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije ne jenjava.

Upravo bi to trebao potvrditi natječaj koji je nedavno objavio Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), a koji traje do 27. lipnja ove godine. Dodjeljuje se tržišna premije za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a planirana sredstva su nešto viša od 257 milijuna eura.

Raspodjela kvota

Kvota za vjetroelektrane, predviđa natječaj, u grupi tržišnih premija za elektrane instalirane snage veće od jednoga megavata (MW) trebala bi iznositi 60 tisuća kilovata (KW) priključne snage, dok je maksimalna vrijednost 75,27 eura po MWh. Kvote za sunčane elektrane u toj grupi iznose oko 350 tisuća KW, a maksimalna referentna vrijednost im je 67,05 eura po MWh. Dodatno, za hidroelektrane instalirane snage veće od 1000 kW do uključivo 10 MW iznosi 7270 kW, a maksimalna referentna vrijednost 158,03 eura/MWh.

Druga je grupa nešto manjega kapaciteta. U toj grupi kvota za vjetroelektrane instalirane snage od 200 kW do 1000 kW iznosi 90 tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 75,27 eura/MWh. Za vjetroelektrane instalirane snage veće od 200 kW do uključivo 6 MW koje su u stopostotnom vlasništvu mikro, malih i srednjih tvrtki ili zajednica obnovljive energije kvota iznosi također 90 tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 75,27 eura/MWh.

Kvota za vjetroelektrane snage do 18 MW iznosi 90 tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 75,27 eura/MWh. Što se tiče sunčanih elektrana, kvota za elektrane instalirane snage od 200 kW do uključivo 1000 kW iznosi sto tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 82,04 eura/MWh. Ista kvota i cijena vrijedi i za postrojenja do uključivo šest MW.

Iako bi natječaj trebao biti zanimljiv mnogima, kažu sektorska i interesna udruženja, postoje neke kritike, kao što su kritike investitora u geotermalnu energiju, kojoj zbog velikih početnih ulaganja u snimanje stanja na ležištima, treba takva potpora, o čemu su najutjecajniji investitori i govorili na domaćim i međunarodnom konferencijama. Ovim natječajem ponovno geotermalni sektor nije obuhvaćen.

Birokratska zavrzlama

Kritike su upućene i na maksimalne referentne cijene, koje su ispod očekivanih. Naime, financijske institucije i dalje traže od investitora da za svoje projekte imaju neke od oblika otkupa električne energije, s državom putem premija ili s nekim od potrošača, Sektor nije zadovoljan niti ukupnom otkupnom kvotom zato što ukupna kvota iznosi 2265 MW, a na natječaju se dodjeljuju potpore za 658 MW. Ako znamo da su potpore za dodatnih 100 Mw dodijeljene 2022. godine, lako je izračunati kako je izvan natječaja ostalo više od 1500 MW.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Usprkos kritikama, postoji veliki interes investitora za ove natječaje te je, kako su naglasili iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS-a), tijekom protekloga tjedna, samo u svibnju zaprimili 45 zahtjeva za izradom elaborate optimalnih tehničkih rješenja za 2000 MW solarnih i 350 MW vjetroelektrana.

Zanimljivost ovoga natječaja je i to što se po prvi puta, kao posebna kategorija natječaja, pojavljuju sunčane elektrane do 10 MW, kao jednostavne građevine za koje nije potrebna procedura ishođenja građevinske dozvole. Potrebna je samo potvrda kako je projekt rezultirao zanimanjem investitora.

Ipak, ta je činjenica izazvala birokratsku zavrzlamu u HEP-u. HEP ODS je sada zatrpan zahtjevima za izradu elaborata. Stiglo je više od stotinu zahtjeva, samo ih je nekoliko riješeno, jer svaki takav zahtjev je poseban upravni postupak i zahtjeva vrijeme, a bez njega nemoguće je prisustvovati na natječaju.

Sukladno sve većim kritikama upućenim financijskoj industriji, koji se tiču nerazumijevanja trenutne situacije na tržištu energije, možemo zaključiti kako će svi kapaciteti natječaja HROTE-a biti iskorišteni, zato što je već uložen velik novac u razvoj elektrana te nije poznato u kojem će se smjeru kretati cijena električne energije na referentnim strujnim burzama, kako u svijetu, tako i u okruženju.

Nesrazmjer ponude i potražnje, tijekom ove godine, mogao bi izazvati negativne cijene električne energije na gotovo svim tržištima u Europskoj uniji, i više stotina sati. Dodatno, tu je velik udio proizvodnje energije iz elektrana koje nije moguće ugasiti, poput nuklearnih elektrana ili sunčanih elektrana. Njihovi viškovi, koje je nemoguće potrošiti i ove će godine proizvesti negativnu cijenu, a ta bi situacija na tržištu mogla potrajati još nekoliko godina. Trajanje tog razdoblja ovisit će o oporavku europske industrije, razvoju tehnologije za skladištenje energije te razvoju prometa na električnu energiju.

Upravo radi toga HROTE u natječaju ma klauzulu prema kojoj neće isplaćivati potpore u vrijeme negativne cijene. No, koliko je to pametno od strane ove institucije, toliko će predstavljati izazove za profitabilnost elektrana, posebice sunčanih. Takva situacija dovodi i do kanibaliziranja drugih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, pa mnogi analitičari smatraju kako bi trebalo preispitati poticanje solarne energije, barem na neko vrijeme.

Probem pohrane energije

Ipak, interesne udruge s time nisu suglasne, jer su marginalni tokovi za sunčane elektrane i vjetroelektrana blizu nule te smatraju kako će zbog toga investitori u vrijeme negativne cijene gasiti svoja postrojenja.

Kada znamo sve ovo, možemo zaključiti kako su solarne elektrane, dugoročno, u najvećoj prilici biti odvojene od burzi električne energije. Razvoj tehnologije za pohranu energije dodatno će ih gurnuti u tome smjeru. No, to još nije tržišno profitabilno, kao što još nisu riješeni tehnički problemi priključivanja takvih spremnika na istu infrastrukturu na koju je priključena proizvodnja. Taj slučaj predstavlja izazov jer se spremnici pune samo iz proizvodnje, a ne mogu puniti sustav kada postoje viškovi.

Vjetroelektrane, s druge strane, su u dnevnoj i sezonalnoj suprotnosti sa sunčanim elektranama, ali one nisu nikako imune na utjecaje koje proizvodi tržište proizvodnje struje iz sunčanih elektrana. Zbog toga će i one, najvjerojatnije, osjetiti više stotina sati negativne cijene električne energije. Kao i kod sunčanih elektrana i one imaju dodatni izazov, a to je tehnologija sustava skladištenja energije i spojenost tih sustava na infrastrukturu.

Natječaj HROTE-a je usprkos izazovima i smanjenim kapacitetima kojima se dodjeljuje potpora, dobra vijest, a prilike na tržištu, razvoj tehnologije, oporavak industrije i elektrifikacija prometa, mogle bi tu dobru vijest dodatno podebljati u sljedećim godinama. Stoga je za razmisliti i uvrštavanje geotermalne energije u sustave potpora.