Globalni izazovi koji dolaze će promijeniti gospodarstvo, ali i čitavo društvo te način na koji funkcioniramo i živimo. No, ti svi izazovi mogu biti i velika prilika ako prepoznamo svoje mjesto u svijetu, a glavni alat za to su istraživanje i inovacije, rečeno je na konferenciji Nacionalni inovacijski sustav – rješenja za globalne izazove, koju su jučer u Zagrebu organizirali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja i supredsjedatelj Nacionalnog inovacijskog vijeća, kazao je da su inovacije jedan od glavnih alata za suočavanje s izazovima budućnosti.

“Ti izazovi su nacionalni, regionalni i globalni, a danas više nego ikad prije svjedočimo takvim naglim promjenama koje traže bržu prilagodbu. Dodatno ubrzanje čitavom procesu dala je kriza izazvana Covidom-19 koja je dovela do nezapamćenih posljedica po gospodarstvo i društvo u suvremenoj povijesti. Danas gotovo da i nema znanstvenika u svijetu koji ne prati kako teku istraživanja na razvoju cjepiva kojim bi se pandemija Covida-19 stavila pod kontrolu”, navodi ministar te dodaje da je uz koronu tu danas i Zeleni plan EU na kojem uglavnom počiva aktualna financijska perspektiva Unije, a isto tako i program oporavka Next GenerationEU se bazira na inovacijama.

Nije se pretjerano ulagalo

Da se i u Hrvatskoj ozbiljno razmišlja o ovim trendovima, kaže Ćorić, govori i činjenica da prvi put od hrvatske samostalnosti imamo ministarstvo održivog razvoja. Prema globalnom inovacijskom indeksu Hrvatska zauzima 41. mjesto u konkurenciji 131 gospodarstva, a prema mjerilima Europske unije naša zemlja se prvi put lani našla u kategoriji zemalja s umjerenim inovacijskim potencijalom, u klubu s Italijom i Litvom.

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i energetiku, istaknuo je da smo dugo vremena imali situaciju da gospodarstvo nije pretjerano ulagalo u istraživanje i razvoj te nije bilo poveznice sa znanstvenom zajednicom. “Hrvatska inovacijski sustav ima, možda on nije najbolji, ali postoji i to je dobar put prema daljnjem razvoju, a stvaranje nacionalnog inovacijskog vijeća je sustav koji će zaokružiti i unaprijediti čitav projekt koji će dovesti do novih, ekonomski isplativih inovacija”, istaknuo je Radoš.

David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, također je istaknuo da Hrvatska ima inovacijski sustav koji nije loš, ali nije ni sjajan te se puno još ima za napraviti po tom pitanju. Upozorio je da prilika i istraživanja ima, ali da treba biti pažljiv i iskoristiti svaku priliku koju znanost i tržište otvore.

‘Jako smo dobro reagirali’

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Znanstvenik i bivši ministar Dragan Primorac je podsjetio da je iz svog iskustva primijetio da je Hrvatska reagirala jako dobro na početku korona krize. “Putovao sam dosta po svijetu tijekom ovog razdoblja i vidio sam iz prve ruke. Posebno me pozitivno iznenadilo kako su se snašle naše institucije te omogućile da i u najčvršćem lockdownu život i dobar dio poslovanja idu dalje te da mnoga istraživanja koja su se provodila u malim i srednjim tvrtkama nisu zaustavljena. Iako su velike zemlje poput SAD-a, UK-a i zemalja EU uložile puno više novca u istraživanje Covida-19 nego što je to mala Hrvatska, nema nekih velikih razlika u saznanjima do kojih su došli”, kazao je Primorac te kazao da su procedure u zdravstvenom sustavu, od temeljne zdravstvene zaštite preko specijalističkih ambulanti, epidemiologije i svega ostalog, koje su ovog trenutka najvažnije za zaštitu ljudi, u Hrvatskoj među najuređenijima u svijetu i to sve statistike pokazuju. Dodao je da su hrvatski model ponašanja sportaša u korona krizi prihvatile i nogometne organizacije FIFA i UEFA. Pojasnio je da su trenutačno u svijetu 52 projekta cjepiva u nekoj fazi istraživanja, a njih pet je i odobreno, iako nisu prošli ključnu 3. fazu istraživanja.

Jasmina Ranilović iz Podravke ističe da velike tvrtke, poput te, već desetljećima imaju tradiciju istraživanja i razvoja, no da treba pomoći malim i srednjim tvrtkama koje nemaju takve kapacitete i koje je potrebno institucionalno umrežiti.