Zagrebačka Ingra, nakon što je lani praktički dovršila iznimno zahtjevno restrukturiranje, u očekivanju pro forma završetka predstečajne nagodbe pokreće novi razvojni ciklus.

To znači ugovaranje poslova i realizaciju novih projekata iskorakom u dva nova područja: inženjering i infrastrukturni projekti kao tradicionalna Ingrina djelatnost ostaju važan segment poslovanja, ali zelena tranzicija i urbani development skandinavskog tipa dvije su ključne odrednice djelovanja.

Za ovu fazu u vidu nove mladosti Ingre u novom mandatu njezine Uprave ilustrativna je i energetska obnova zgrade sjedišta Ingre koja je prethodno riješena svih starih zaloga i tereta. Tako je već u provedbi cjeloviti projekt energetske obnove zgrade koji, između ostalog, uključuje i postavljanje fotonaponske elektrane snage 50 kW, čime će se zadovoljiti značajan dio potreba kompanije za električnom energijom.

Tu je i novi projekt koji se priprema, a od velike je važnosti za mlade poljoprivrednike u Sisačko-moslavačkoj županiji. Sama dionica bilježi rast, pa su svi dosadašnji napori Uprave usmjereni na unaprjeđenje poslovanja te odnose s dioničarima i investicijskom javnosti očito prepoznati i na tržištu.

“U Ingri smo posljednjih godina bili usmjereni na restrukturiranje poslovanja, a istodobno smo se suočavali s izazovima pandemije, posljedicama potresa i u zadnje vrijeme rastom cijena industrijskih sirovina na globalnim tržištima. Restrukturiranje je sada u cijelosti dovršeno”, kaže Darko Deban, predsjednik Uprave Ingre.

Posljednji korak bio je rješavanje tereta nad zgradom Ingrinog sjedišta na zagrebačkom Vrbiku, što je u cijelosti riješeno tijekom 2022. Upravo je ta operacija prema Upravi rezultirala značajnom jednokratnom knjigovodstvenom dobiti.

Kratkoročne obveze su sada u cijelosti eliminirane, a sve financijske obveze su sada dugoročne te usklađene s dugoročnim i sigurnim novčanim priljevima. To je ‘okidač’ da Ingra u budućnosti, kako Uprava smatra “može ostvariti svoj golemi potencijal te ponovno postati jedna od vodećih kompanija u Hrvatskoj i to angažirana na značajnom broju energetskih i infrastrukturnih projekata”.

Deban objašnjava: “Vrijeme investicija koje su donosile brzu zaradu, a da se pritom nije vodilo računa o širim društvenim aspektima, sada su definitivno iza nas. Ciljevi vezani uz profit i javni interes danas moraju djelovati sinergijski jer jedino tako možemo imati održivo i konkurentno gospodarstvo. U skladu s time, definirali smo dva dodatna strateška područja za razdoblje koje je pred nama”.

Ingra želi biti aktivan sudionik u razvoju energetski što neovisnije Hrvatske te, kako navodi, aktivni dionik energetske tranzicije u našoj zemlji. Naime, posljednji izazovi, poput geopolitičke situacije i nestabilnih dobavnih lanaca, kao i sve učestaliji problemi sa sušom i poplavama uslijed klimatskih promjena, razotkrili su hrvatske slabosti po pitanju stupnja energetske samoodrživosti.

Dio odgovora na te probleme Uprava vidi u ulaganju u obnovljive izvore energije koji su posebno važni manje razvijenim krajevima i krajevima pogođenima potresom, a koji istovremeno imaju veliki potencijal u poljoprivredi, kao što je to, primjerice, Sisačko-moslavačka županija.

U rješavanju osjetljive teme i bez potresa zapuštenog Donjeg Grada Ingra se naslonila i na stručnu zajednicu/S. Strukić/PIXSELL

Širi društveni doprinos
Tako na području Gline planiraju projekt izgradnje solarnih elektrana na kojima je namjera omogućiti i obavljanje poljoprivrednih aktivnosti.

“Vjerujemo da ćemo tom investicijom dati značajan doprinos Sisačko-moslavačkoj županiji, posebno uzmemo li u obzir i činjenicu da se u Vladinom programu društvene i gospodarske revitalizacije tog područja, kao jedna od važnih mjera ističe upravo i razvoj održive poljoprivrede i uvođenje učinkovitih tehnoloških rješenja za povećanje energetske učinkovitosti te uključivanje većeg broja mladih poljoprivrednika u poljoprivrednu proizvodnju”, navodi član Uprave Dinko Pejković.

Pored toga u Upravi očekuju izdavanje građevinske dozvole za Ingrin prvi energetski projekt iz područja obnovljivih izvora energije na području poslovne zone u Ivanić Gradu. U prvoj fazi planira se izgradnja sunčane elektrane snage 3,3 MW, dok se za drugu planira uvođenje vodikove komponente kroz izgradnju postrojenja za proizvodnju zelenog vodika.

S velikom pažnjom kompanija prati sve EU smjernice vezane uz vodik te Uprava vjeruje da će u budućnosti biti uključeni i na tom tržištu, koje svi strateški dokumenti EU-a, kao i hrvatska strategija za vodik snažno zagovaraju te vodik prepoznaju kao energent budućnosti i važnu kariku u ostvarenju energetske tranzicije. Ovaj projekt razvijaju i uz stručnu potporu zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Drugo područje djelovanja bit će usmjereno na urbanu regeneraciju gradova pri čemu Ingra slijedi model poslovanja skandinavskog tipa te teži razvoju vlastitih investicijskih projekata koji, osim koristi za kompaniju i njezine dioničare, uključuju i širi društveni interes poput uvođenja novih javnih sadržaja ili demografske obnove centra grada.

Posebno je ovakav pristup, kako navodi Deban, važan za Zagreb i njegov Donji grad koji je u zapuštenom urbanističkom i tehničkom stanju, čak i bez potresa koji su ga zadesili. Ingra se, imajući u vidu tu prevažnu, ali i osjetljivu temu, opet naslonila i na stručnu zajednicu te inicirala izradu studije Donji grad – već sutra, autora Maroja Mrduljaša, predavača na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i Pere Vukovića, istaknutog mladog hrvatskog arhitekta.

Studija naglašava važnost zamjene derutnih i nefunkcionalnih zgrada suvremenom arhitekturom s naprednim ekološkim rješenjima i jasno definiranim sadržajem od javnog interesa. No, kako ističe Pejković, sva planirana djelovanja Ingre uvelike počivaju i na znanjima, poslovnim vještinama i kompetencijama njihovih zaposlenika koji su, samim time, i značajan kapital tvrtke. I zato posebnu pažnju posvećuju, kaže, dobrobiti zaposlenika potičući njihov profesionalni rast i razvoj.

Partnerski odnos
Kao potvrda za ostvarenje u završnoj godini restrukturiranja početkom srpnja na red dolazi glavna skupština Ingrinih dioničara za 2022., među ostalim s prijedlogom da se 2,5 milijuna eura neto dobiti rasporediti u zadržanu dobit. Posljedica je to jednokratnih događaja pa tako i navedenog refinanciranja obveza iz PSN-a, dok su trajnog karaktera sve financijske obveze Grupe koje su sada dugoročne (oko 30 milijuna eura) i razmjerne očekivanim novčanim priljevima.

Također, za naredno razdoblje, sudeći po dnevnom redu, važne su i izmjene statuta među kojima bi se kroz odobreni kapital omogućilo izdavanje novih dionica za iznos od 8,9 milijuna eura (TK iznosi 17,9 milijuna eura).

Uz partnerski odnos s lokalnim vlastima i podizvođačima, suradnju sa sveučilišnom zajednicom, zatim pravedno vrednovanje doprinosa zaposlenika te pošten i iskren odnos prema dioničarima Ingra se očito priprema za puni razvoj svojih potencijala, kako na poslovnom, tako i organizacijskom i kadrovskom planu.