Poslovna 2024.
Listopadska ‘stanka’

Inflacijsko kolo sreće se okreće, BDP nastavlja rasti, ni ‘A’ kreditni rejting više nije nezamisliv

Iako inflacija u Hrvatskoj zasad pada sporije od očekivanja, prognoze nisu loše.
Jadranka Dozan
10. prosinac 2023. u 08:48

Inflacija i globalno zaoštravanje monetarne politike kakvo nije viđeno više desetljeća glavne su odrednice tržišnih gibanja koje su nakon prošle godine uvelike obilježile i ovu. Za tu epizodu zatezanja globalnih uvjeta financiranja guverner HNB-a Boris Vujčić reći će kako ona na domaćem tržištu za sada prolazi bez iole ozbiljnijih potresa.

Mišljenja je da je “preblag porast depozitnih stopa za građane i povišena profitabilnost banaka, što su u javnosti najčešće isticane neuralgične točke trenutnog financijskog pejzaža, zapravo vrlo benigan ishod monetarnog zaoštravanja”. Koji ničim nije bio zajamčen. Dosadašnja iskustva su, kaže, bila upravo suprotna.

“Domaće kamatne stope obično bi zaplesale i na najmanji povjetarac koji bi dolutao s globalnih financijskih tržišta, a makroekonomske ranjivosti domaćeg gospodarstva osobito bi ojačale učinke snažnijih globalnih potresa.

Ovaj je put drukčije: u uvjetima globalnog rasta kamatnih stopa domaća poduzeća prvi se put zadužuju po sličnim uvjetima kao njihovi konkurenti u europodručju, dok su građanima npr. stambeni krediti čak i nešto jeftiniji nego Nijemcima ili Austrijancima”, istaknuo je nedavno u jednoj kolumni.

Teško ispod 3 posto

Domaći analitičari nisu baš uvjereni da će očekivano smirivanje cijena energenata i hrane jače djelovati na stopu inflacije u RH nego drugdje. Uglavnom je ne vide ispod 3 posto.

Vezivanje uz euribor

Čak su i potrošači koji imaju “stare” stambene kredite zaoštravanje monetarnih uvjeta osjetili više-manje samo prestankom do nedavno postojanog trenda smanjivanja rata kredita, podcrtao je. Istodobno, za velik broj potrošača u europodručju kamatne stope su porasle naglo i snažno, po 4-5 postotnih poena. Kad je riječ o potrošačima, jači učinci kod nas su se osjetili tek na malobrojnim zatečenim gotovinskim kreditima vezanim uz euribor (takvih je samo 3 posto svih te vrste, a mahom su i kraće ročnosti), na koje su kamate porasle s oko 6 posto početkom godine na današnjih gotovo 8 posto.

Da je većina kredita odobrena s varijabilnim kamatnim stopama vezanima uz Euribor, osjetno povećanje otplata postalo bi norma. Ukupan bi učinak na potrošače nesumnjivo bio snažniji jer bi porasle rate na gotovo sve kredite. U tom hipotetskom scenariju i profitabilnost banaka bi, smatra guverner, porasla mnogo snažnije nego što je, pa čak i ako bi nešto više kamatne stope na depozite donekle poništile utjecaj viših kamatnih stopa na kredite.

Taj scenarij stvarnost je u nizu članica europodručja, kao i u nekim zemljama EU-a izvan europodručja. U baltičkim zemljama npr. kamate na stambene kredite su dostigle 6 posto, a povrat na kapital banaka u prvoj je polovini godine nadmašio 30 posto. To je gotovo dvostruko više od profitabilnosti hrvatskih banaka, navodi čelnik HNB-a sugerirajući kako dosadašnji povoljniji rasplet u pogledu cijena kredita kod nas nije baš stvar sreće.

Uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) kao dominantnan parametar za određivanje promjenjivih kamatnih stopa, to pripisuje i stalnim naporiima u smjeru jačanja svijesti potrošača o riziku povećanja kamatnih stopa, kao i razvijanju mehanizama zaštite potrošača. Tako danas imamo oko 120 tisuća potrošača sa stambenim kreditima koji imaju zaštitu od kamatnog rizika u vidu fiksnih stopa ili određenog (višegodišnjeg) razdoblja u kojemu se stope ne mijenjaju.

Ipak, oko tajminga uvođenja eura u jeku visoke inflacije u javnosti su mišljenja i dalje podijeljena. Jedni ističu da je kod nas, uz znatno niže plaće, inflacija u pojedinim mjesecima bila i tri postotna boda viša nego u ostatku eurozone, dok se drugi pozivaju na (više) stope inflacije i prinosa na državni dug kod članica EU koje su izvan europodručja. Isto tako, dio ekonomista smatra da je, kad smo se već odlučili za uvođenja eura, država prije toga mogla/trebala povući znatan dio postojećeg viška likvidnosti u sustavu i iskoristiti rezerve stvorene iz primarne emisije za npr. smanjenje javnog duga.

Godina bez većih posljedica

Čak su i potrošači koji imaju ‘stare’ stambene kredite zaoštravanje monetarnih uvjeta osjetili više-manje samo prestankom do nedavno postojanog trenda smanjivanja rata kredita.

Dobitnici prve godine

Nekima su pak trn u oku golemi profiti banaka za čiji rast je najzaslužnije bujanje kamatnih prihoda koje u uvjetima velikih viškova likvidnosti ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a. To bi im uz ECB-e depozitne stope ove godine moglo donijeti više od 450 milijuna eura “lakih” prihoda. Mnogi ih stoga vide i kao glavne dobitnike prve godine sudjelovanja Hrvatske u eurosustavu.

Kako bilo, i neke druge teme koje su obilježile ovu godinu uglavnom su izvedenice priče o inflaciji i euru tj. zaokretu monetarne politike ESB-a. To vrijedi i za ubrzanje rasta nominalnih plaća te oporavak realnih, kao i za zaredale inicijative vezane uz štedne alternative u uvjetima slabijeg kamatnog prijenosa na kamate na bankovna oročenja građana.

U nuđenje alternative važan iskorak napravila je ove godine i država. U operacijama zaduživanja počela se okretati i kućanstvima nudeći im pritom isplativiju opciju konzervativnog ulaganja njihova novca. Najprije izdanjem dvogodišnje narodne obveznice, a nedavno i omogućavanjem ulaganja u trezorske zapise kao instrumenta kratkoročnog financiranja države. Te dvije ponude boljih kamata u odnosu na banke rezultirale su odazivom građana većem od 2,3 milijarde eura.

Nakon debitantskih narodnih obveznica i same banke su umjesto kroz veće kamate na štednju prema klijentima jače zaredale s ponudama tzv. fondova s dospijećem kao načinom posrednog ulaganja u obveznice. Doduše, ta opcija ne nudi prinose kao narodna obveznica, ali su ipak viši od kamata na depozite koje su u većini banaka još tijekom ljeta bile oko nulte stope. Nedavno je pak sa sličnom misijom lansiran i prvi novčani ETF (Exchange Traded Fund) u Hrvatskoj.

Oni koji se ne zadovoljavaju tek djelomičnom zaštitom od gubitka realne vrijednosti štednje u uvjetima povišene inflacije upućeni su na rizičnije ulagačke opcije. Osim poslovične sklonosti Hrvata investiranju u nekretnine, to su i dionice. Crobex indeks Zagrebačke burze npr. danas je u odnosu na početak godine u plusu za više od 20 posto.

Inače, u borbi s inflacijom monetarnoj je politici glavni alat upravo podizanje ključnih kamatnih stopa. S obzirom na udaljenost od srednjoročno ciljanih dva posto inflacije, Upravno vijeće ESB-a je od lanjskog srpnja do rujna ove godine na deset sastanaka zaredom posezao za dizanjem svojih kamatnjaka koji su time povećani za ukupno 450 baznih (4,5 postotnih) bodova.

1,3

postotna boda viši su u Hrvatskoj prinosi na 10-godišnji državni dug nego oni u Njemačkoj

Listopadska ‘stanka’

S posustajanjem inflacijskih pritisaka te sve jasnijim signalima gospodarskog usporavanja u listopadu je napokon uzeta “stanka”. Analitičari se sada više bave procjenama kada će kraj povijesno snažnog cilusa podizanja kamatnih stopa prerasti i u promjenu smjera. Spekulacije o njihovu rezanju (u proljeće iduće godine?) naročito su potaknute slabim oporavkom njemačke industrije te očekivanjima o više-manje stagnantnoj ekonomiji europodručja u 2024.

Iako u Hrvatskoj inflacija zasad posustaje sporije od očekivanja, prema prognozama RH bi se i dogodine trebala naći u skupini zemalja s natprosječnim realnim rastom BDP-a. Vlada računa sa stopom od 2,8 posto, a premda je procjena EK na nešto nižih 2,5 posto, to je četiri puta više od prognoza rasta za europodručje u cjelini.

Nakon lanjske dvoznamenkaste stope inflacija u Hrvatskoj i ove će godine (prognoze govore o 8 posto) biti osjetno viša od prosjeka eurozone. Od početka 2021. do danas potrošačke cijene su nam, prema DZS-u, kumulativno porasle oko 26 posto. Inflacijski raskorak u odnosu na ostatak eurozone krenuo je s prvim naznakama da će datum uvođenja eura definitivno biti 1. siječnja 2023., a jaz se već neko vrijeme vrti između dva i tri postotna boda. Prema prognozama EK, iduće godine stvari će se okrenuti: za Hrvatsku se prognozira pad inflacije na 2,4 a za eurozonu u cijelini 3,2 posto.

Domaći analitičari, doduše, nisu baš uvjereni da će očekivano smirivanje cijena energenata i hrane jače djelovati na stopu inflacije u Hrvatskoj nego drugdje. Uglavnom je ne vide ispod tri posto. Inače, unatrag godinu dana često se propitivao utjecaj uvođenja eura na inflaciju u kontekstu “lova u mutnom” i širenja profitnih marži u razdoblju uoči prelaska na euro. No, u HNB-u i Vladi i dalje tvrde da samo uvođenje eura nije imalo znatniji utjecaj na opću razinu cijena, tj. da je on u okvirima ranijih procjena i predviđanja.

“Ništa od loših scenarija nije se dogodilo. A očekivani pozitivni učinci uvođenja eura u Hrvatskoj u cijelosti su se ostvarili. Od uklanjanja valutnog rizika, i relativno nižih kamatnih stopa do nižih transakcijskih troškova i veće otpornosti na financijske krize i šokove”, nedavno je ponovio guverner. Različiti stavovi o euru najčešće su zacementirani. Teško da će to promijeniti i činjenica da je serija poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske zaredala s lanjskom potvrdom Vijeća EU, a rejting agencije to su izrijekom navele među razlozima.

Sve se češće u javnosti čuje da bi Hrvatska iduće godine mogla zaslužiti i kreditni rejting ranga “A”. Vrijeme će pokazati hoće li te koliko će to utjecati na pad premije rizika. Na 10-godišnji državni dug Hrvatske prinosi su trenutno nešto iznad 3,8 posto ili oko 1,3 postotna boda viši nego na usporedivi njemački.

New Report

Close