Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o cijenama na malo u ožujku, a makroekonomisti procjenjuju da je zbog pada cijena naftnih derivata, slabe potražnje i visoke lanjske baze inflacija pala ispod 4 posto, prvi puta od srpnja prošle godine.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da su u ožujku potrošačke cijene porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kreću se u rasponu od 3,5 do 3,8 posto.

Zbog povećanja stope PDV-a u ožujku prošle godine, a kasnije cijena struje i plina, inflacija je lani postupno rasla, da bi se od kolovoza prošle godine probila iznad razine od 4 posto.

U siječnju ove godine inflacija je dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od listopada 2008. godine. No, u veljači je skliznula na 4,9 posto, dok se u ožujku očekuje njezin daljnji, oštriji pad.

„Ublažavanje inflatornih pritisaka posljedica je učinka baznog razdoblja, pa se s odmakom vremena na godišnjoj razini polako topi učinak podizanja stope PDV-a iz lanjskog ožujka, a u svibnju će na godišnjoj razini iščeznuti i učinak prošlogodišnjeg povećanja administrativno utvrđenih cijena struje i plina“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Posljednjih tjedana na svjetskim tržištima slabe cijene nafte, što se osjeća i na cijenama naftnih derivata u Hrvatskoj.

Uz to, domaće je potrošnja i dalje slaba, na što ukazuje pad prometa u trgovini na malo 12 mjeseci zaredom, pa nema pritiska na rast potrošačkih cijena.

„U ožujku se može očekivati daljnje usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Pad cijena naftnih derivata i akutno slaba domaća potražnja, koja ograničava i prostor za sezonski rast cijena, trebali bi rezultirati godišnjim rastom potrošačkih cijena manjim od četiri posto“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti