Rast cijena u nekim članicama EU-a pokazuje neujednačen ekonomski oporavak.
Inflacija u Europskoj uniji doživjela je značajne oscilacije u posljednje četiri godine, odražavajući izazove s kojima se suočava cijela regija u postpandemijskom i geopolitički složenom razdoblju.
Podaci Eurostata, objavljeni u najnovijem izdanju publikacije “Key figures on Europe”, prikazuju jasno smanjenje tempa inflacije nakon vrhunca od 9,2 posto u 2022. godini, ali i istodobno pokazuju kako problem visoke inflacije još uvijek nije potpuno riješen.
Inflacija u Europskoj uniji doživjela je značajne oscilacije u posljednje četiri godine, odražavajući izazove s kojima se suočava cijela regija u postpandemijskom i geopolitički složenom razdoblju.
Podaci Eurostata, objavljeni u najnovijem izdanju publikacije “Key figures on Europe”, prikazuju jasno smanjenje tempa inflacije nakon vrhunca od 9,2 posto u 2022. godini, ali i istodobno pokazuju kako problem visoke inflacije još uvijek nije potpuno riješen.
U 2021. godini prosječna stopa inflacije u EU-u iznosila je 2,9 posto, što se tada smatralo relativno stabilnim, ali već sljedeće godine cijene su eksplodirale, što je bio veliki ekonomski šok za potrošače i tržišta. Inflacija je u 2022., potaknuta energetskom krizom, poremećajima u lancima opskrbe te posljedicama sukoba i sankcija povezanih s ratom u Ukrajini, dosegnula alarmantnih 9,2 posto.
Iako se procjena za 2023. godinu pokazala boljom uz rast od 6,4 posto, inflatorni pritisci nisu iščezli, a trend usporavanja nastavljen je i u 2024. kada je stopa inflacije pala na 2,6 posto. Ipak, iza prosječne brojke skriva se znatna heterogenost među državama članicama EU-a.
Naime, inflacija je u 2024. iscrpljujuće utjecala na tri zemlje koje su zabilježile rast cijena veći od četiri posto. Rumunjska vodi s 5,8 posto, slijedi Belgija s 4,3 posto, dok Hrvatska bilježi točno četiri posto rasta cijena, što govori o trajanju i ozbiljnosti inflatornih pritisaka u tim gospodarstvima.
Dok su u nekim europskim zemljama mjere monetarne politike i energetske strategije uspjele ublažiti rast troškova života, u navedenim državama visoke cijene i dalje su ozbiljan teret za potrošače i gospodarstva.
Ti podaci upućuju na važnost strateškog upravljanja ekonomijama EU-a koje moraju voditi računa ne samo o ukupnim prosjecima, nego i o specifičnim situacijama koje zahtijevaju precizno usmjerene politike. Različiti ekonomski efekti unutar zajednice pokazuju kako neujednačen oporavak može izazvati političke i socijalne napetosti, dodatno komplicirajući izazove s kojima se Europska unija suočava.
Uz rastuće cijene energije, smanjenje opskrbe i poremećaje u globalnim trgovinskim tokovima, potrošači u pogođenim zemljama nastavljaju osjećati pritisak na svoj kućni budžet, dok središnje banke balansiraju između kontrole inflacije i poticanja gospodarskog rasta.
U tom kontekstu za Europsku uniju predstoji izazov pronalaženja održivih rješenja koja će obuhvatiti i sektore osjetljive na cjenovne fluktuacije, a ujedno podržati konkurentnost i socijalnu stabilnost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu