Industrijska proizvodnja i u srpnju nastavlja padati u Hrvatskoj, i to za čak 4,1 posto na godišnjoj razini, što je već četvrti mjesec kontinuiranog pada, i to snažnijeg nego mjesec dana ranije u kojemu je proizvodnja oslabila za 1,5 posto.

Pad državna statistika bilježi i na mjesečnoj razini od 0,9 posto, a pad nadmašuje očekivanja makroekonomista. Pad na godišnjoj razini u srpnju bilježe, naime, zalihe gotovih proizvoda u industriji za 8,9 posto, broj zaposlenih u industriji za 4,7 posto, a ukupno je u prvih sedam mjeseci industrijska proizvodnja pala za 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. "Podaci su izrazito loši jer ukazuju na ubrzanje pada proizvodnje, naročito u prerađivačkoj industriji, i to u tradicionalnim područjima prehrambene, te proizvodnje pića i odjeće. Osim pada proizvodnje u tim se segmentima bilježi i najveći pad zaliha, što upućuje na negativne trendove i u robnom izvozu", ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb.

Kumulativno je, po njegovim riječima, od početka krize prerađivačka industrija potonula za više od 16 posto, a od dolaska nove Vlade za oko 10 posto. Pozitivan pomak bilježe tek farmaceutska, te proizvodnja drva i elektične opreme, dok najviše u podacima DZS-a iznenađuje to što turistička sezona nije uobičajeno podigla proizvodnju hrane i pića. Promatrano prema GIG-u, najveći pad na godišnjoj razini bio je u proizvodnji kapitalnih proizvoda (10,7%), te trajnih proizvoda široke potrošnje (6,9%). Proizvodnja energije pala je pet, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 4,5 posto. Rast je imala jedino proizvodnja  intermedijarnih proizvoda, za dva posto. Analitičari povezuju ove negativne trendove i s izaskom RH iz Cefte.