Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj dosegnuo je u veljači rekordnih 118,8 bodova, što je za 0,3 boda više nego u siječnju i najviše otkad smo u EU, objavili su jučer iz Europske komisije (EK).

U izvješću se ističe da rezultati odražavaju optimistična očekivanja u industriji i među potrošačima. Vrijednost indexa je, ističu iz EK, odraz osjetno poboljšanih očekivanja u industriji i među potrošačima u mjesecu na izmaku. Tako je vrijednost indeksa za proizvodni sektor u veljači porasla za 1,8 bodova u odnosu na siječanj, na rekordnih 17,7 bodova. Indeks koji iskazuje raspoloženje među potrošačima također je skočio na najvišu razinu otkada je EK počeo pratiti taj pokazatelj, od minus 8,7 bodova.

U siječnju je iznosio minus 12,4 boda. Snažno je rastao i indeks koji mjeri očekivanja u maloprodajnom sektoru, za 3,3 boda na 15,4 bodova. I građevinski sektor je pokazao veći optimizam, iskazan u rastu indeksa za 2,2 boda, na 7,6 bodova. Znatno su, pak, pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks potonuo za 4,4 boda, na 19,3 boda. Na razini EU ekonomska je klima u veljači blago pogoršana u odnosu na siječanj, uz pad ESI-ja za 0,5 bodova, na 114,3 boda.

Suprotno trendu u Hrvatskoj, pogoršana su očekivanja u industriji i među potrošačima. Tako je indeks za proizvodni sektor kliznuo za 1,4 boda u odnosu na najvišu razinu otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj, zabilježenu u siječnju.Indeks raspoloženja potrošača zabilježio je upola blaži pad, za 0,7 bodova. U uslužnom i maloprodajnom sektoru očekivanja su poboljšana, iskazana u rasta indeksa za 1,2 odnosno 1,1 bod. Blago je porastao i indeks koji iskazuje očekivanja u građevinskom sektoru, za 0,6 bodova. Poljski ESI je bio gotovo nepromijenjen, dok francusko gospodarstvo bilježi pad indeksa za 2,7 posto, a njemačko za 1,6.