Indeks ekonomskog povjerenja u Hrvatskoj porastao je više od očekivanja u prosincu, nadmašivši i blago poboljšanje u Europskoj uniji.

Prema izvješću Europske komisije, indeks ekonomskog povjerenja, odnosno klime (ESI) u Hrvatskoj u prosincu je povećan za 10,8 bodova u odnosu na studeni čime je dosegnuo 107,5 bodova. Najveće poboljšanje dolazi iz uslužnog sektora i maloprodaje čiji su indeksi bilježe rast od 24,3 te 18,1 boda. Vrlo blago poboljšanje zabilježeno je u industrijskom i građevinskom sektoru dok je povjerenje potrošača oslabilo.Više od očekivanja analitičara porastao je indeks ekonomske klime i u Europskoj uniji. U 17 zemalja eurozone indeks je povećan za 1,6 bodova na 100 bodova, dok je u 28 članica Unije dosegnuo 103,5 bodova porastavši za 1,4 boda. Za razliku od Hrvatske u kojoj povjerenje potrošača nastavlja padati, upravo je ono najzaslužnije za oporavak povjerenja u u eurozoni.

Svoj doprinos dali su sektor usluga, trgovina na malo, građevina i sektor industrije. Među najvećim europskim gospodarstvima klima je najviše poboljšana, i to za četiri boda, u Španjolskoj, potom Italiji i Nizozemskoj, dok su indeksi u Njemačkoj i Francuskoj stagnirali. To je prvi puta nakon nakon srpnja 2011. da se raspoloženje u Europi vratilo na razine dugoročnog prosjeka. Posljednje brojke pokazuju da oporavak polako dobiva zamah, no rast u 2014. će ostati umjeren budući da eurozoni i dalje nedostaju snažniji generatori rasta, a rizici poput kreditiranja banaka i dalje su prisutni. Istodobno, indeks poslovne klime u eurozoni smanjio se za 0,04 boda na 0,27 bodova.