Krajem 2018. u svijetu je ukupno 71,5 milijuna hektara bilo pod ekološkom proizvodnjom, što je dva milijuna hektara više nego godinu ranije.

Najveći udio poljoprivrednog zemljišta za ekološki uzgoj s obzirom na ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta imali su Lihtenštajn (38,5%), Samoa (34,5%) i Austrija (24,7%). U Europi je ukupno 15,6 milijuna hektara ili 22 posto poljoprivrednih ekoloških površina, a najveća stopa rasta ostvarena je u Francuskoj, gdje je tržište organskih proizvoda raslo 15 posto.

U 2018. prodaja organskih proizvoda je globalno premašila 100 milijardi dolara, dok je u Hrvatskoj bila na oko 100 milijuna eura. U 2013. ukupan broj OPG-a u Hrvatskoj u ekološkoj proizvodnji iznosio je 1789, dok je 2019. porastao na 5548. U Euroskoj uniji je 2018. registrirano 244.000 eko farmi.

U ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj je 2013. bilo samo 2,59% ukupno korištenih poljoprivrednih površina, a 2019. ta je brojka porasla na 7,18% ili 108.169 ha. Najveće eko površine su u ratarstvu – oko 50 posto svih ekoloških površina, a nakon toga slijede pašnjaci s gotovo 40.000 ha.