"Ponukani iskustvima iz krize prije 10 godina, uravnoteženje javnih financija jest ono na što treba staviti naglasak", kazao je Marić. Što se tiče ove godine, rashodna strana proračuna će ostati na razini koja je ranije planirana, unatoč indeksaciji mirovina koja će povećati rashode za mirovine za 900 milijuna kuna.

"Rebalans će konstatirati da se ukupni limit rashoda neće povećavati", ističe Marić. Proračun za 2020. ostaje na tragu smjernica fiskalne politike, dodao je ministar.

Što se tiče državnog poticaja tržištu kapitala, Marić je kazao kako stvarni poticaj može doći od upravljanja državnom imovinom. "Imamo previše državnih kompanija, sve što nije od strateške važnosti treba aktivno upravljati, pa i prodati", istaknuo je Marić. 

Pomak za sedam mjesta na ljestvici Svjetske banke „Doing Business“ odlična je vijest, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije. „Doing Business je vrlo važan pokazatelj koji govori o konkurentnosti i poslovni klimi, ali s 51. mjestom ne treba biti zadovoljan. Moramo ići dalje i učiniti uvjete poslovanja još boljim“, naglasio je Vujčić na marginama konferencije. Ministar financija Zdravko Marić dodao je da to pokazuje  u kojem treba ići. „Napredak s 58. na 51. mjesto je dobra vijest, a dva su ključna razloga. S jedne strane određena metodološka usklađenja koja je uzela u obzir do sada postignute rezultate i koje imaju svog efekta na ukupni rejting, a s druge strane rezultati reformi pokrenutih u proteklom razdoblju“, istaknuo je Marić.

Po njegovu sudu, tri su ključne reforme pokretanja poslovanja, poput smanjenja potrebnog kapitala za osnivanje poduzeća, zatim snižavanje poreza na porez nekretnina te poboljšanje u ishođenju građevinskih dozvola. „Općenito taj dio koji se tiče poreznog aspekta je prepoznat od strane Svjetske banke“, naglasio je Marić. „I monetarna i fiskalna politika daju i davat će svoj doprinos gospodarskoj stabilnosti, no puno se veći naglasak treba staviti na strukturne reforme“, istaknuo je Marić. Dodao je kako se radi na daljnjoj modernizaciji zemljišnih knjiga te razvoju pravosuđa u funkciji gospodarstva.

Proračun za iduću godinu bazirat će se na stopi rasta BDP-a od 2,5 posto, glavni pokretač je domaća potražnja, no očekuje se i daljnji doprinos izvoza, iako ne po stopama kao proteklih nekoliko godina, naglasio je Marić. Rebalans ovogodišnjeg proračuna radit će kao i proteklih godine, više tehničke prirode. „Ono što je najvažnije, povećanje pojedinih stavki neće povećati ukupnu rashodnu stranu“, naglasio je novinarima ministar financija. Upitan za komentar dijela govora guvernera Vujčića da se „tržište nekretnina pjeni“ te koliko Vlada tome doprinosi svojim subvencijama za kupnju stanova, Marić je kazao kako subvencije dijelom doprinose. „No, država je podizanjem kreditnog rejtinga značajno utjecala na snižavanje kamatnih stopa i prinosa, što se prelijeva na tržište nekretnina jer investitori traže prinose. Ponukani iskustvima prije 10 godina, tržište nekretnina treba vrlo pažljivo promatrati“, kaže Marić.

Na pitanje da li bi pomogao porez na nekretnine, Marić kaže da je to bila originalna ideja. „Takav porez doprinio bi stabilizaciji tržišta, no ideja je bila da se ravnomjernije raspodjeli porezni teret s time da se ojačaju proračuni lokalnih jedinica. No, to je sada završena priča“, kazao je Marić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost