Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

‘Imamo ozbiljnu obvezujuću ponudu. Nadam se da će rezultirati prodajom’

Autor: Poslovni.hr/Hina
14. veljača 2013. u 13:12
Podijeli članak —
Ivan Vrdoljak, Zoran Milanović; Photo: Patrik Macek/PIXSELL

‘Preduvjet je bila dokapitalizacija Uljanika i stvorili smo uvijete da ljudi mogu početi raditi’, rekao je Milanović.

Vlada je danas primila na znanje obvezujuću ponudu pulskog Uljanika za kupnju dionica riječke Brodograđevne industrije (BI) 3. maj koju je Uljanik dostavio Ministarstvu gospodarstva. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Uljanik ponudio jednu kunu za stjecanje 1.051.118 dionica 3. maja d.d., koje čine 83,3 posto temeljnog kapitala, te 75 milijuna kuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uljanik u ponudi navodi i kako će omogućiti malim dioničarima stjecanje do sveukupno 25 posto vlasništva nad dionicama BI 3. maj d.d. Uljanikova ponuda ne odnosi se na četiri društva kćeri 3. maja za koje Ministarstvo gospodarstva predlaže da se prebace u vlasništvo Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO).

Vlada je danas primila na znanje obvezujuću ponudu pulskog Uljanika za kupnju dionica riječke Brodograđevne industrije (BI) 3. maj koju je Uljanik dostavio Ministarstvu gospodarstva. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Uljanik ponudio jednu kunu za stjecanje 1.051.118 dionica 3. maja d.d., koje čine 83,3 posto temeljnog kapitala, te 75 milijuna kuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja.

Uljanik u ponudi navodi i kako će omogućiti malim dioničarima stjecanje do sveukupno 25 posto vlasništva nad dionicama BI 3. maj d.d. Uljanikova ponuda ne odnosi se na četiri društva kćeri 3. maja za koje Ministarstvo gospodarstva predlaže da se prebace u vlasništvo Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO).

Vlada je primila na znanje ponudu Uljanika te zadužila Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, AUDIO i Hrvatsku brodogradnju – Jadranbrod da obave uvid u ponudu i izvijeste Vladu o poduzetim aktivnostima. Premijer Zoran Milanović rekao je da je Vlada u 3. maju zatekla potpunu pustoš, stotinu upitnika i nijedan odgovor, ali da je uspjela pronaći model privatizacije, dok je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala kako će Hrvatska predloženim modelima privatizacije državnih brodogradilišta ispuniti najvažniji od preostalih zahtjeva Europske komisije koje treba ispuniti prije ulaska u članstvo EU-a.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog zakona o tržištu plina kojim se u području javne opskrbe i zaštite krajnjih kupaca uvodi kategorija "zajamčena opskrba plinom" kojoj se svakom kupcu priključenom na distribucijski plinovod jamči opskrba dovoljnom količinom plina u slučajevima kada njihov dobavljač iz bilo kojeg razloga prestane s radom.

Pravo na posebnu zaštitu prema prijedlogu Vlade ostvarili bi ugroženi kupci iz kategorije kućanstvo. Taj status imali bi krajnji kupci kojima bi tijela nadležna za socijalnu skrb utvrdila ugroženi socijalni status ili ugroženost života i zdravlja u slučaju ograničenja opskrbe prirodnim plinom.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku o prodaji dionica društva Modna konfekcija Slavonija iz Osijeka u drugom krugu, prikupljanja obvezujućih ponuda od dva ponuditelja koja su poslala pisma namjere, pri čemu je početna cijena za 78,95 posto državnog portfelja određena u iznosu od jedne kune, a utvrđeni su i ostali uvjeti – zadržavanje 232 radnika najmanje godinu dana te izrada planova podmirenja dugovanja i restrukturiranja.

Vlada je također odlučila sklopiti sporazum o suradnji s udrugama poslodavaca i sindikata više razine. Sporazum je potreban zato što u zakonom predviđenom roku nije okončan postupak utvrđivanja reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini.

Tako više nema pravne osnove za njihovo sudjelovanje u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća, a to tijelo prestaje s radom do utvrđivanja reprezentativnosti.

Kako zbog toga ne bi bila ugrožena postignuta razina socijalnog dijaloga te kako bi se sindikatima i poslodavcima omogućilo iznošenje stavova o zakonima i propisima, sklapa se sporazum Vlade, sindikata i poslodavaca koji će biti na snazi do dana stupanja na snagu novog sporazuma o osnivanju GSV-a.

Vlada je danas donijela i odluku o karti regionalnih potpora. Sukladno podacima Statističkog ureda Europske unije i Državnog zavoda za statistiku o BDP-u po stanovniku mjerenom u paritetu kupovne moći, regionalne potpore mogu se dodjeljivati za prostorne jedinice Jadranska i Kontinentalna Hrvatska jer je u obje BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći manji od 75 posto prosjeka zemalja članica EU-a, to jest 46,7 posto za Jadransku i 49,6 posto za Kontinentalnu Hrvatsku.

Premijer Milanović kazao je kako je jasno da "urnebesna galama" o tome da će podjela Hrvatske u dvije statističke regije upropastiti Slavoniju nema veze sa stvarnošću. To je dobar model koji dugoročno odgovara Hrvatskoj, osim u slučaju rasta BDP-a od 10 posto godišnje, što bi opet bilo dobro, smatra premijer.

Autor: Poslovni.hr/Hina
14. veljača 2013. u 13:12
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Tko se sjeća Mladena Delića i njegovog uzvika “Ma ljudi moji je li to moguće!?”

Prema ovom tekstu “Uljanik je ponudio jednu kunu (?!) za 1,051.118 dininca 3. maja i 75 milijuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja”. Koliko se sjećam, 3. maj je godišnje plaćao za kamate na svoje dugove oko 250 miljuna kuna. Kada država nema novaca za plaćanje čak niti kamata za svoj državni dug, onda ne bi trebalo čuditi da isto vrijedi i za (još uvijek njeno) brodogradilište. Nažalost, brojke su u biznisu neumoljive i koliko god se bavili carevim novim odijelom netko će prije ili kasnije povikati “Car je gol!”.

Da se itko htio ozbiljno pozabaviti probematikom naših brodgradilišta morao je poći od osnovne činjenice da ona jednostavno ne mogu poslovati pod ovakvim teretom dugova i kamata koje na njih plaćaju, pa tek onda tražiti rješenja. Tako se to radi u tržišnim ekonomijama. Mi u Hrvatskoj nažalost još uvike imamo budžetsku a ne tržišnu ekonomiju.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close