Demografska slika hrvatskih poduzeća, pogotovo kada je riječ o novorođenim tvrtkama, od ulaska u Europsku uniju konstantno se poboljšava, uz očekivani prekid tog trenda tijekom pandemije koronavirusa u 2020. godini.

Najnoviji, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prošloj godini veći broj aktivnih poduzeća, da je porastao broj novoosnovanih tvrtki, dok se prve podatke o ugašenima očekuje tek kod idućeg izvješća, kako je to uobičajeno, polovicom iduće godine.

Ukupno je lani aktivno na poslovnoj sceni bilo 226 tisuća registriranih poduzeća, što je osam i pol tisuća više nego u 2021. Pri tom je tek osnovanih tvrtki bilo 26 tisuća, a usporedi li se brojke o osnivanju tvrtki s prethodnom godinom, pokrenuto ih je oko dvije tisuće više.

To su svakako dobri generalni pokazatelji, a ono što obilježava ‘krvnu’ sliku poduzeća jest činjenica da tvrtke iz segmenta kojeg statistika vodi kao Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti prednjače i kad je riječ o udjelu u ukupnom broju aktivnih, kao i među novonastalim poduzećima.

Među 226 tisuća aktivnih tvrtki iz ove djelatnosti ih dolazi čak 37,4 tisuća ili 16,6 posto, čak više nego iz trgovine ili prerađivačke industrije. Isti je slučaj i kod novih tvrtki, jer ih se najviše osnovalo u toj kategoriji, ukupno 4300.

Statistika pokazuje i da je, unatoč tomu što ima pozitivne pokazatelje i bilježi blagi porast i ukupnog broja aktivnih i broj novoosnovanih tvrtki, prerađivačka industrija slabo napreduje i nije atraktivna kao neke druge djelatnosti.

To svakako nije dobar znak, jer proizvodnja, uz trgovinu, znači i najviše radnih mjesta i najveći financijski promet. Konkretno, u svim aktivnim poduzećima u Hrvatskoj je zaposleno 1,25 milijuna radnika.

U građevinskom sektoru lani je bilo gotovo 140 tisuća zaposlenih radnika/KRISTINA STEDUL FABAC/PIXSELL

Najviše ih je, gledano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prerađivačkom sektoru. U nešto manje od 24 tisuće tvrtki u industrijskoj proizvodnji zaposlenih je bilo 274 tisuće.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nešto manji broj zaposlenih, 246 tisuća, bilo je u poduzećima koja se bave trgovinom, a kojih je u 2022. godini bilo ukupno 35 tisuća, dok u tvrtkama koje se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima taj omjer znatno ‘tanji’, jer u 37 tisuća tvrtki ukupno je zaposleno nešto manje od 94 tisuće radnika.

Kad je o prometu riječ, u prerađivačkom sektoru on je iznosio 1077 milijardi kuna, u čemu je trećina ostvarena u trgovini, a više od petine uprihodili su industrijalci, dok su tvrtke koje se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima sudjelovale s tek 3,5%.

Slab interes za prerađivačku industriju još je izraženiji pogledaju li se brojke o novoosnovanim poduzećima u 2022. godini, jer više od 2,1 tisuću tvrtki u toj djelatnosti poslodavci su otvorili i u građevinarstvu, trgovini, ICT-u, turizmu i ugostiteljstvu, te stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima.

Skok u ICT-u
Ipak, za zemlju koja se jako i sve izraženije oslanja na turistički sektor, gleda li se pokazatelje za proteklih pet godina, nema tako intenzivnog pomaka u broju aktivnih tvrtki, tek se u broju zaposlenih vidi nešto značajniji porast. Već godinama je, naime, broj turističkih tvrtki drži na razini od oko 21 tisuću, dok je broj zaposlenih je povećan u zadnjih pet godina za 6 tisuća (na 116 tisuća), a ostvaren je u 2022. promet u iznosu od 44 milijarde kuna.

Gleda li se unatrag pet godina, značajan porast bilježi i građevinski sektor, u kojemu je broj tvrtki skočio za gotovo 10 tisuća, na 28,5 tisuća, što je pratilo i povećanje zaposlenih za 33 tisuće radnika, te ih je lani bilo gotovo 140 tisuća zaposleno u tim tvrtkama.

Značajan skok, ne toliko u posljednjih godinu dana, koliko u petogodišnjem razdoblju, primjetan je u ICT-u. U toj je sve atraktivnijoj niši broj tvrtki udvostručen u pet godina, lani ih je bilo aktivno 14 tisuća, no tim intenzitetom nije rastao i broj zaposlenih, kojih je lani u ovim tvrtkama radilo nešto manje od 63 tisuće.

I u administrativnim poslovima sve je više tvrtki, pa je lani aktivno bilo njih 13 tisuća sa 63 tisuća zaposlenih, dakle, nešto više nego ih radi u ICT-u.

Kada se gleda stopa preživljavanja tvrtki, od onih koje su nastale 2017. godine, petu godinu preživjelo je više od polovice. Točnije, njih 56%, što je pomak u odnosu na primjerice tvrtke pokrenute u 2015., kojih se na tržištu nakon pet godina poslovanja uspjelo održati 49%.

Iz te generacije veći je bio i broj onih koji nisu uspjeli preživjeli ni prvu godinu na tržištu, jer preživjelo ih je bilo 84 posto, dok su tvrtke iz generacije 2022. nešto žilavije, jer tu prvu i po mnogima ključnu godinu uspjelo je izdržati i nastaviti s radom njih 87%.

Važno za kreatore politika
Stopa preživljavanja važna je za kreatore gospodarske politike i usmjeravanja poticaja pojedinim djelatnostima, a ono na što najnovija statistička slika poduzeća i njihove demografije definitivno ukazuje jest potreba puno veće brige za hrvatsku prerađivačku industriju i njezin razvoj.