Imamo problem s dizajnom sustava zdravstva, s prihodovnom stranom i s upravljanjem, rečeno je na Drugoj  regionalnoj konferenciji o poslovanju u zdravstvu koja je u četvrtak održana u Zagrebu i koja je, među ostalim, pokušala dati odgovore na pitanje ima li razina prava pacijenata veze s ekonomskom situacijom i mogućnostima i može li sustav pacijentima isporučiti sve ono što im obećava.

“Zbog premalo novaca za zdravstvo u proračunu ili će se smanjit opseg usluga ili će se osigurat više novca. U našem se društvu stječe dojam da je u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja sve dostupno, no to nije točno”, rekao je Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.  No, u stvarnosti, dodao je Varga, kada se te usluge trebaju realizirati dolazi do financijskih problema, što otvara vrata korupciji, pa treba jasno odrediti što pokriva osnovno osiguranje, a koje usluge će se moći dobiti u okviru dodatnih osiguranja.

Moramo pronaći dodatne izvore financiranja, naglasio je Sani Pogorilić, izvršni direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova, a to se može postići ili tako da pacijenti značajno više participiraju u troškovima ili da se otvori tržište privatnim zdravstvenim osigurnjima, ali uz socijalna sidra i u strogo kontroliranim uvjetima.

“Niti jedna reforma zdravstva u protekle 23 godine nije uspjela jer su bile prepuštene samo ministrima zdravstva koji nisu imali podršku Vlade, premijera i predsjednika. Hrvatska nema hrabre ministre, Vladu niti premijera već ima političke kalkulante koji gledaju samo kako ostati na vlasti, umjesto da se bore za ljude koji su ih izabrali”, kazao je Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici proizvođača lijekova, veledrogerija i ljekarni koji su istaknuli kako proteklih nekoliko godina kreditiraju sustav zdravstva. Pogorilić je naglasio da se lijekovi ne bi trebali gledati samo kao trošak već kao investicija koja je etičko, socijalno i ekonomski opravdana. Također je naglasio da bi se ubuduće ako se zdravstveni proračun smanjuje,proračun za lijekove trebao proporcionalno smanjiti što do sada nije bio slučaj jer je proračun za lijekove smanjivan po daleko većoj stopi. Bilo je riječi i o predstojećoj sanaciji dugova u iznosu od 5 milijardi kuna za koju su sudionici konferenciji zaključili da vjerojatno neće biti i posljednja u zdravstvu koje je u proteklih 13 godina sanirano šest puta sa 12,7 milijardi kuna.

Mirjana Huić iz Odjela za procjene zdravstvenih tehnologija pri Ageniciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi naglasila je da Europa posljednjih 30 godina koristi procese procjene zdravstvenih tehnologija (HTA) kao odličan alat koji omogućuje racionalizaciju u zdravstvenim sustavima i maksimalno iskorištenje zdravstvenog novca. Kao primjer je navela Kanadu u kojoj je napravljena procjena o korištenju RTG pluća prije operacije. Zaključeno je kako nema potrebe da se svim pacijentima preoperativno radi ta pretraga te je na taj način u jednoj godini ušteđeno 5 milijuna kanadskih dolara.  aš