Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Ima li izlaza iz ‘doline smrti’?

Autor: HUP
26. veljača 2015. u 21:59
Podijeli članak —
Denis Čupić, predsjednik HUP udruge developera

Država se treba početi ponašati kao odgovorni investitor.

Uspješan poduzetnik na svoje ulaganje gleda kao na novi projekt koji počinje idejom i inicijalnim kapitalom ostvaren najčešće iz redovnog poslovanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Razvoj do faze pred-izvedivosti financira se vlastitim kapitalom ili kombinacijom s venture kapitalom. Sljedeća faza je prvi test investicije, kada se daje povjerenje u projekt i u okruženje u kojem se izvodi. To je trenutak kada treba privući ulagače, ili u našem visoko bankocentričnom sustavu osigurati kredit. I nebrojeno puta, baš zbog nedostupnosti alternativnog kapitala projekti stanu. Uloženo se ne vraća i inicijalno ulaganje propada. To se kolokvijalno zove "dolina smrti" i masa je naših poduzetničkih projekata zarobljena u njoj, a uloženo izgubljeno.

Uspješan poduzetnik na svoje ulaganje gleda kao na novi projekt koji počinje idejom i inicijalnim kapitalom ostvaren najčešće iz redovnog poslovanja.

Razvoj do faze pred-izvedivosti financira se vlastitim kapitalom ili kombinacijom s venture kapitalom. Sljedeća faza je prvi test investicije, kada se daje povjerenje u projekt i u okruženje u kojem se izvodi. To je trenutak kada treba privući ulagače, ili u našem visoko bankocentričnom sustavu osigurati kredit. I nebrojeno puta, baš zbog nedostupnosti alternativnog kapitala projekti stanu. Uloženo se ne vraća i inicijalno ulaganje propada. To se kolokvijalno zove "dolina smrti" i masa je naših poduzetničkih projekata zarobljena u njoj, a uloženo izgubljeno.

Zato treba stvoriti atraktivan okvir da se koriste alternativni izvori kapitala. Razvoj alternativnog tržišta kapitala benefit je koji bankama olakšava plasman i pomaže stabilnosti sustava disperzijom rizika na poduzetnike. Kod nas je multipliciranje kapitala ograničeno na matching vlastita kapitala i bankarskog financiranja ograničenog opsega, dijelom zbog male akumulacije vlastitog kapitala, a dijelom zbog ograničenja koje banke imaju u plasmanima. Tako se uvriježilo pravilo: 50% bankarskog na 50% vlastitog kapitala. Država mora stvoriti pravni okvir kojim će jače motivirati ulaganja, primjerice naših "mirovinaca" u privatne projekte i doprinijeti multipliciranju i matchingu kapitala. Naravno, uz pokazatelje isplativosti projekta. To je korak kojim bi se doprinijelo spremnosti međunarodnih fondova da alociraju sredstva u Hrvatsku te bi se mogao potencijal multipliciranja dovesti na nivo nužan za novi rast.

No, u Hrvatskoj nema dodatnog generiranja sredstava iz investicija ili povrata vlastitih sredstava u primjerenom roku jer za privatne strane ulagače nismo atraktivni. Nismo im vidljivi, a kad nas netko zapazi, shvati da smo kompleksno i prenormirano okruženje bez pravne sigurnosti i transparentnosti. Za većinu naših malih i srednjih poduzetnika je dostupnost kapitala izrazito otežana. Predlažem da se počne razmišljati o gospodarstvu kao projektu u kojem će se država ponašati kao odgovorni investitor s ciljem stvaranja okvira za održivo poslovanje atraktivno ulagačima i financijerima. Tako će se stvoriti odgovornost političkih elita i kontinuitet neovisan o izbornim godinama.

Autor: HUP
26. veljača 2015. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close