Tvrtka Adriatic Alpe Split sa sjedištem u Zagrebu poduzetnika Bedrija Selmanija, prema riječima stečajne upraviteljice Anči Bašić, ima na žiro računu 75 milijuna kuna. Po ovršnoj sudskoj odluci iz 2005. isplatu tih sredstava je početkom ožujka 2011. odobrila ministrica financija Martina Dalić, koja smatra da je bila u obvezi izvršiti sudsku presudu.

Ustavni sud, pak, u vijeću pod predsjedanjem sutkinje Snježane Bagić je 30. ožujka usvojio tužbu Selamnija zbog povrede prava na pravično suđenje na trgovačkim sudovima. Ustavni sud je utvrdio da su AAS trgovački sudovi “potjerali” u stečaj. Tu odluku o stečaju je ukinuo, te rekao da se na Trgovačkom sudu u Splitu mora ponoviti postupak oko otvaranja stečaja. Stečajni sudac Ivan Basić još nije donio novo rješenje, a treba sazvati ročište da bi utvrdio postoje li uvjeti za otvaranje stečaja. Stečajna upraviteljica, pak, kaže da mora u spis dostaviti stanje na računu tvrtke.

Borba države i tog poduzetnika počela je sredinom 90-ih prošlog stoljeća. Tada je Porezna uprava prisilno naplatila od AAS 4,7 milijuna kuna. Uslijedila je tužba protiv poreznika koju je tvrtka, kao i sve kasnije, dobila na sudovima. Prvo je na Upravnom sudu AAS dobio više sporova protiv splitske Porezne uprave, no kako nije uspio vratiti novac, tvrtka je 1997. pokrenula parnicu radi naknade štete od Ministarstva financija po više osnova. Na svim instancama tvrtka je dobila sporove: u pravomoćnoj odluci Županijskog suda u Zagrebu 2004. dosuđeno joj je 49 milijuna kuna. No, potom, 2005., u povodu revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti koji je DORH podnio u korist države, Vrhovni sud je rekao da je država dužna isplatiti 32 milijuna kuna istoj tvrtki, a ostatak iznosa upućen je na ponovno suđenje i do danas Općinski sud u Zagrebu nije održao ni jedno ročište. Selmanijeva tvrtka je 2005. dobila i ovršno rješenje po kojem je postupila ministrica Dalić.

Prema navodima Selmanija, država je 2005. izvršila protunapad kroz nezakonitu odgodu ovrhe i usvajanje prijedloga Ministarstva financija za otvaranje stečaja nad tvrtkom. AAS je u stečaju završila 2008., a njezin vlasnik, također u ustavnoj tužbi, tvrdi da se “radilo o samovoljnom postupanju državnih tijela s unaprijed zadanim ciljem da se državi omogući da izbjegne plaćanje po pravomoćnoj sudskoj odluci”. Prijedlog za otvaranje stečaja nad tvrtkom ASS vukao se od 2001., a među predlagačima je bio i Končar d.d. koji se kasnije povukao. Zanimljivo je i da je Ustavni sud, citirao mišljenje jednog profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, da je za Ministarstvo financija kao predlagatelja stečaja nedovojbeno utvrđeno da tražbina RH ne postoji. Selmanijeva tvrtka, prema sudskom registru, ima 40-ak tisuća kn temeljnog kapitala, a pored 75 mil. kn na računu, ima još dvije parnice protiv države.

Pravila

Ustavni sud ispravlja VTS
Ustavni sud je zauzeo stajalište suprotno VTS-u koji inače smatra da nakon što se otvori prethodni postupak stečajni sud više nije ovlašten ocjenjivati vjerojatnost postojanja potraživanja vjerovnika koji je predložio stečaj dužnika. Ustavni sud se pozvao na pravila pravičnog suđenja, te na ravnopravnost stranaka.

Neopravdani zahtjev

Prka pogriješio?
Božo Prka nije bio dostupan za komentar tvrdnje Selmanija iz ustavne tužbe što je kao “ministar financija svojim aktom od 1. rujna 1997. izrijekom odbio tužiteljev zahtjev za povrat novca”. Iznos od 4,7 mil. kn prisilno je naplatila Porezna uprava što je Upravni sud potom poništio, no navodno je Prka ocijenio zahtjev kao neopravdan.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno