Vlada je, na zatvorenom dijelu sjednice, Tončija Glavinića imenovala novim glavnim državnim inspektorom, čime je nakon više od devet mjeseci popunjena jedna od najvažnijih nadzornih funkcija u državi. Glavinić je istodobno razriješen dužnosti državnog tajnika u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Na čelo Državnog inspektorata dolazi nakon izrazito turbulentnog razdoblja. Njegov prethodnik Andrija Mikulić razriješen je 27. studenoga 2025., a istoga dana i uhićen u antikorupcijskoj akciji. USKOK je otvorio istragu zbog sumnje da su Mikulić i tadašnji načelnik Sektora za rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva Dragan Krasić pogodovali vlasnicima kamenoloma u inspekcijskim nadzorima i postupcima vezanim uz rudarske koncesije.
Prema sumnjama istražitelja, u dva koruptivna dogovora radilo se o najmanje 190.000 eura mita, uz meso i drugu robu. Riječ je o sumnjama koje su predmet kaznenog postupka, a Mikulić nije pravomoćno osuđen.
Od građevinskog inspektora do vrha sustava
Novi čelnik Državnog inspektorata rođen je 12. siječnja 1988. u Splitu. Po struci je magistar inženjer građevinarstva, a diplomirao je 2014. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Njegov profesionalni put gotovo je od početka vezan uz graditeljstvo, inspekcijske poslove i državnu upravu. Karijeru je započeo 2015. kao stručni suradnik u Sektoru koordinacije nadzora građenja tadašnjeg Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Nakon rada u Sektoru za graditeljstvo, komunalno gospodarstvo i stanovanje, 2017. postaje građevinski inspektor.
Osnivanjem objedinjenog Državnog inspektorata 2019. prelazi u tu instituciju, gdje do 2022. radi kao viši građevinski inspektor u Sektoru za nadzor građenja. Potom se vraća u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao savjetnik ministra.
Od 2023. bio je ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za provedbu obnove od potresa, a u svibnju 2025. imenovan je državnim tajnikom. U javnosti je bio vidljiviji kroz poslove vezane uz obnovu Zagreba i Banovine, a Vlada je pri predstavljanju njegove kandidature posebno izdvojila i angažman na projektu uklanjanja Vjesnikova nebodera nakon požara.
Premijer Andrej Plenković pritom ga je opisao kao mladog, ali iskusnog stručnjaka koji dobro poznaje i sustav Državnog inspektorata i funkcioniranje državne uprave.
Nedostaje gotovo 800 ljudi
Jedan od najvećih problema koji Glavinića čeka odmah po preuzimanju funkcije ipak nije politički, nego kadrovski.
Prema službenim podacima za kraj 2025., Državni inspektorat imao je 1.976 predviđenih radnih mjesta, a popunjeno ih je bilo samo 1.208. To znači da je čak 768 radnih mjesta bilo prazno, odnosno da je sustav bio popunjen sa samo nešto više od 61 posto predviđenog broja zaposlenih.
Problem dodatno produbljuje dobna struktura. Čak 57 posto zaposlenih bilo je starije od 51 godine, što znači da Inspektoratu u nadolazećim godinama prijeti dodatni odljev ljudi zbog umirovljenja.
U lipnju ove godine raspisani su natječaji za zapošljavanje 67 novih službenika na neodređeno vrijeme, no razmjer postojećeg manjka pokazuje da će popunjavanje sustava biti dugoročan posao.
Pritom je riječ o instituciji čije inspekcije pokrivaju širok raspon područja – od rada, trgovine i zaštite potrošača do graditeljstva, turizma, energetike i zaštite okoliša. Manjak ljudi zato se izravno prelijeva i na pitanje koliko učinkovito država može nadzirati poštovanje propisa u gospodarstvu.
Nakon afere, pitanje integriteta sustava
Kadrovski problemi samo su dio naslijeđa koje Glavinić preuzima. Nakon uhićenja njegova prethodnika posebno je otvoreno pitanje unutarnjih kontrola i povjerenja u instituciju koja bi sama trebala nadzirati poštovanje zakona.
Podaci iz godišnjeg izvješća Državnog inspektorata pokazuju da je tijekom 2025. provedeno 68 unutarnjih nadzora. Utvrđeno je sedam težih povreda službene dužnosti, pokrenuto sedam stegovnih postupaka, a zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela podnesene su i tri kaznene prijave.
Istodobno je Inspektorat i u razdoblju bez imenovanog glavnog državnog inspektora nastavio provoditi nadzore, uključujući pojačane kontrole tijekom turističke sezone, borbu protiv sive ekonomije, zaštitu prava radnika i potrošača te nadzore u području graditeljstva i zaštite okoliša.
Glavinića zato ne čeka samo nastavak redovitog rada sustava, već i pokušaj vraćanja povjerenja u instituciju nakon afere koja je zahvatila njezin sam vrh.
Sam Glavinić poručio je prilikom predstavljanja kandidature da je svjestan velikih izazova koji su pred njim te da će dati sve od sebe kako bi opravdao ukazano povjerenje.
Mandat glavnog državnog inspektora traje pet godina, a riječ je o funkciji za koju odgovara izravno Vladi. Za 38-godišnjeg Glavinića to je najveći profesionalni iskorak dosad, ali i preuzimanje sustava u kojem će se vrlo brzo moći mjeriti rezultat njegova mandata – po tome hoće li uspjeti ojačati integritet Inspektorata, privući ljude koji mu kronično nedostaju i zadržati učinkovit nadzor nad sve širim područjem gospodarstva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu