Europska komisija naposlijetku je državama članicama predložila proračun za razdoblje od 2014.-2020. u okviru kojeg i dva nova poreza: paneuropski PDV i porez na financijske transakcije. Premda bi budžet trebao relativno skromno rasti sa 976 na 1025 milijardi eura, zbog novih poreza izglasavanje neće proći bez otpora.

Zbog činjenice da bi 2013. i Hrvatska trebala postati punopravna članica, rasprave bi mogle biti zanimljive i domaćim vlastima, gospodarstvu i javnosti, smatra u osvrtu Instituta za javne financije Marina Kesner-Škreb. Za veću samostalnost u financiranju te manju ovisnost o uplatama članica, EK predlaže smanjenje udjela s 1,12 posto na 1,05 posto BNP-a te kompenzaciju prihoda novim porezima. Najviše kontroverze izaziva prijedlog uvođenja izravnog PDV-a na europskoj razini kojim bi se godišnje prikupila 41 milijarda eura po stopi od 1 posto. Danas se europski proračun među ostalim puni iz nameta na nacionalne iznose koji se prikupe od poreza na dodanu vrijednost, što godišnje iznosi 14 milijardi eura. Prijedlog poreza na financijske transakcije, predložen na skupu europskih lidera u lipnju, obrazlaže se potrebom zaštite od narušavanja jedinstvenog tržišta financijskih usluga. Budući da već desetak država ima mehanizme za oporezivanje financijskih transakcija, EK smatra da je nužan jedinstven okvir umjesto da se čeka da preostale zemlje uvedu taj porez. Najviše polemike očekuje se upravo po pitanju novih poreza jer se ideji već sada protive Ujedinjeno Kraljevstvo, Češka i Švedska. Problemi se očekuju i po pitanju radikalnog preustroja tzv. rabata, odnosno sustava povrata novca članicama. Povećanje iznosa proračuna možda se čini ogromnim iznosom, piše Kesner-Škreb, no porast na 1025 milijardi eura predstavlja nominalni rast od svega 4,8 posto dok se istodobno očekuje inflacija od 2 posto. “Treba napomenuti da sedmogodišnji proračun čini samo 1,05 posto BNP-a na razini Unije dok proračuni država članica nerijetko iznose i do 40 posto njihovog BNP-a”, ističe autorica najnovijeg osvrta. S rashodne strane, smatra, radi se o konzervativnom prijedlogu. Najveća stavka ostaje regionalna politika na koju će otići 376 milijardi eura, a u stopu ju prati zajednička poljoprivredna politika s predviđenih 371 milijardu eura.