U vrijeme kad Vlada RH najavljuje prodaju tvrtki iz svog turističkog portfelja Ministarstvo financija pristalo je na nacrt predstečajne nagodbe kojom 7,2 milijuna kuna vrijedno potraživanje od tvrtke Dalma d.d. pretvara u 25 posto udjela u tvrtki kćeri Dalma Brzet d.o.o. U naravi, to je turističko naselje Brzet u Omišu sa 88 soba, kojem je Dalma vlasnik.     

Galantna država
Ministarstvo financija nije prihvatilo prijedlog Dalme, inače tvrtke u kojoj je država većinski vlasnik, da na ime duga upiše založno pravo Porezne uprave na zemljište i hladnjaču u Dalminu vlasništvu, a čija se vrijednost procjenjuje na pet milijuna eura. Umjesto toga, radije su izravno ušli u vlasništvo Dalme Brzet, tvrtke koja je također prošla postupak predstečajne nagodbe. Ulazak Ministarstva financija u vlasništvo u suprotnosti je s pozivom Ministarstva turizma da se u postupke predstečajne nagodbe "uključe i strateški investitori". Prema nacrtu predstečajne nagodbe za Dalmu, "dio duga prema Ministarstvu financija u iznosu od 7,2 milijuna kuna podmirio bi se ustupanjem dijela ulaganja u korist države koja je Dalma imala u turističkom naselju Dalma Brzet. Ukupna vrijednost ulaganja Dalme u to vezano društvo iznosi 18 milijuna kuna". Grad Omiš planira u temeljni kapital Dalme Brzet unijeti zemljište na kojem se turističko naselje nalazi, čime će se vrijednost društva popeti na 29 milijuna kuna. "Nakon dovršetka dokapitalizacije Dalme Brzet od strane Dalme i Grada Omiša, Ministarstvo financija raspolagalo bi sa 25 posto vlasništva društva Dalma Brzet", navodi se u predstečajnoj nagodbi Dalme d.d.

Dakle, umjesto da prepusti hladnjaču, Dalma dokapitalizira svojim potraživanjem Dalmu Brzet i potom novostečene udjele ustupa državi. Ministarstvo financija potražuje od Dalme i povezane tvrtke Dalmina još 9,8 milijuna kuna, od čega će se 70 posto otpisati, a ostatak platiti kad se proda nefunkcionalna imovina. Dodatni udjel u Brzetu Ministarstvo financija dobit će kroz predstečajnu nagodbu tvrtke Dalmina. Tamo je od 8,4 milijuna kuna dospjelog poreznog duga predloženo da se otpiše čak 70 posto, a preostalih 2,5 milijuna kuna duga "podmirit će se putem prijeboja, ustupanjem ulaganja koja je Dalma imala u turističkom naselju Dalma Brzet". Prijeboj bi se obavio nakon pripajanja Dalmine Dalmi, planiranog za ovu godinu.  Također, kredit Dalmine od 25,8 milijuna kuna u Hypo banci reprogramirat će se produljenjem povratka kredita na rok od 12 godina, uz jednu godinu grace perioda. Predviđeno je da kredit možda bude u cijelosti vraćen već 2015., kad bi trebalo prodati hladnjaču.    

Jedan kredit- tri dužnika 
Zahvaljujući tom kreditu, Hypo banka je postala i najveći vjerovnik Dalme Brzet, jer je ova bila jamac Dalmini. Zato je Hypo banka stavila hipoteku na nekretnine Dalme Brzet i time dodatno srozala vrijednost omiške tvrtke. Hypo sada u postupku predstečajne nagodbe potražuje više od dvije trećine utvrđenih tražbina u Dalmi Brzet. Zato je pristanak banke bio dovoljan da Trgovački sud u Splitu u listopadu 2013. prihvati predstečajnu nagodbu Dalme Brzet. A povrat 25,8 milijuna kuna kredita, dogovoreno je, riješit će se kroz predstečajne nagodbe drugih tvrtki- Dalme i Dalmine. I u slučaju Dalme Brzet država se pokazala neuobičajeno velikodušnom: Ministarstvo financija odreklo se 70 posto svojih potraživanja. Od ukupno četiri milijuna kuna, oproštena su tri milijuna kuna poreznog duga, a preostali milijun država će dobivati u ratama naredne četiri godine. Većina ostalih vjerovnika namirila se u 100-postotnom iznosu, pa je nejasno zašto to nije učinila i država, koju bi se sada moglo prozvati i zbog nezakonita davanja potpora.  

Tko će dobiti Brzet?
Zašto je država u predstečajnim postupcima Dalme i njezinih tvrtki kćeri povukla toliko neobičnih poteza? Poznavatelji situacije upozoravaju na zanimljive detalje. O predstečajnim nagodbama odlučuje Savjetodavno vijeće. Navodno je njegov predsjednik i pomoćnik ministra financija, Branko Šegon, sjedio na svakoj sjednici vijeća posvećenoj Dalmi, iako to inače ne radi tako često. Sugovornici iz turističkog sektora podsjećaju da je Šegonova obiteljska tvrtka Facta vera dobila znatan kredit kod Hypo banke za svoj hotel Korkyra u Vela Luci i teško ga servisira. Navodno je taj kredit reprogramiran, a što otvara mogućnost da je time napravljena usluga koju treba vratiti, možda baš  angažmanom pri prebacivanju Dalme Brzet u državni portfelj, odakle bi kasnije ta tvrtka bila privatizirana. I to nakon što joj Ministarstvo financija otpiše milijunska potraživanja. 

Zaobišli Ministarstvo turizma

Nisu ih pitali o planu restrukturiranja

Iako je riječ o tvrtki iz turističkog portfelja, suprotno uvriježenoj praksi, u ovom je slučaju zaobiđeno Ministarstvo turizma, što su nam potvrdili u tom ministarstvu. "Radna skupina formirana pri Ministarstvu turizma nije razmatrala ni ocjenjivala prijedlog Plana restrukturiranja društva Dalma Brzet d.o.o. u postupku predstečajne nagodbe", rečeno nam je. To je bio ujedno jedini odgovor koji smo dobili od državnih institucija. U Ministarstvu financija rečeno nam je samo da su "javni podaci dostupni na web stranici Fine". Nismo dobili odgovor na niz  poslanih pitanja, primjerice, zašto je država ušla u vlasništvo nad Dalmom Brzet, niti što namjerava s tim udjelom učiniti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost