U hrvatske otoke u 2023. uloženo je gotovo 640 milijuna eura, no to je oko 15 posto manje u odnosu na rekordnu 2022. kada je uloženo 698,3 milijuna eura, pokazuje Vladino Izvješće o provedbi Zakona o otocima u 2023. godinu.

Prvi je to put od 2017. da se ulaganje u otoke nije povećalo, nego se smanjilo u odnosu na godinu prije. Objašnjavajući razloge pada Vlada navodi da je u posljednje tri godine ukupni iznos ulaganja uvelike uvećan zbog dinamike realizacije projekta ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’, odnosno izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama i Stonske obilaznice.

U 18 godina 5,5 milijardi eura
U otoke je od 2016. do 2023. ukupno uloženo 3,5 milijardi eura, od čega bespovratno 3,2 milijardi ili 91,8 posto, dok su kreditna sredstva iznosila 286,62 milijuna eura, odnosno 8,2 posto. Brojke su još dojmljivije kad se gledaju na duži rok. Naime, u razdoblju od 18 godina (2006.-2023.) uloženo gotovo 5,5 milijardi eura, u prosjeku oko 309,14 milijuna eura godišnje.

“Sve to govori da Hrvatska svoje otočno područje, stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala”, istaknuo je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić.

Posebno je istakao snagu otočnog gospodarstva i gospodarstvenika. “Gospodarstvenici na otocima su od 2018. do 2023. zajedno uprihodili gotovo 11 milijardi eura, a najveći prihodi od 2,5 milijardi eura, ostvareni su u 2023., što je rast od 15, 41 posto u odnosu na prethodnu godinu”, naglasio je.

Unatrag pet godina neprestano raste broj poduzetnika, s 4954, koliko ih je bilo 2019. godine, na 5712 u 2023. U istom razdoblju, broj zaposlenih narastao je s 23.174 na 27.479 te je najveći zabilježen do sada. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u 2023. godini iznosila je 902 eura te je bila 11 posto veća nego 2022. godine.

Kroz Program razvoja otoka dodijeljena su sredstva za 70 infrastrukturnih projekata, za što je država osigurala 4,4 milijuna eura, a čak se 21 projekt provodio na otocima sa specifičnim položajem.

Pozitivan trend
Broj učenika na otocima ima razdoblja rasta, ali i pada. U razdoblju od 11 godina, od školske 2013./2014. do 2023./2024., na otocima je 64 učenika manje, što je ukupni relativni pad od 0, 6 posto, što je daleko manje od pada na razini države gdje ukupno relativno smanjenje iznosi 11,57 posto, odnosno 58.918 učenika manje. Ohrabrujući je podatak da otoci bilježe pozitivan trend i broja upisane djece i povećanja stope upisa u vrtiće na 69, 28 posto u 2023.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu