Institut IGH ima zdrav core business koji iz godine u godinu bilježi dobre rezultate; sudjeluje u nekim od najvećih infrastrukturnih projekta na domaćem tržištu, ali i u inozemstvu, pa to olakšava da sve svoje obaveze ispunjava sukladno zakonu.

Preostali iznos obveza iz predstečajne nagodbe iz 2013. nešto je manji od 190 milijuna kuna, dok je dosad podmireno više od 1,7 milijarde kuna obveza, ističe predsjednik Uprave Instituta IGH-a Robert Petrosian.

U intervjuu ekskluzivno predstavlja strateške smjernice kompanije za ovo desetljeće, te se referira na dugoočekivanu digitalnu transformaciju građevine i ulogu IGH-a u obnovi.

Što donose novi sporazumi s pojedinim vjerovnicima, posebice s B2 Kapitalom kao jednim od zadnjih velikih vjerovnika?  

Potpisanim sporazumom regulira se način podmirenja obveza prema vjerovniku B2 Kapitalu, a sve u skladu s predstečajnom nagodbom. Pritom ističem kako Institut IGH ispunjava svoje obveze i prema ostalim vjerovnicima, i tako djeluje u najboljem interesu dioničara te njegujući profesionalan pristup prema klijentima i partnerima.

Brojka od 1,7 milijardi kuna podmirenih obveza jasno dočarava našu predanost da u skorije vrijeme podmirimo sve naše preostale obaveze, i tako rasterećeni se posvetimo onome po čemu smo na tržištu i poznati.

A to je vrhunska kvaliteta naših usluga i stručnjaka na projektima koji imaju veliko značenje za države u kojima djelujemo. Dodatno, postignuti dogovor olakšat će nam suradnju i s bankama, naročito u pogledu dobivanja potrebnih garancija za projekte.

Koja su obilježja poslovanja u 2020. pod utjecajem Covid pandemije na domaćem tržištu?  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iako se u javnosti često može čuti kako građevinski sektor nije u tolikoj mjeri osjetio posljedice pandemije, moram istaknuti kako to ipak nije baš tako. Točno je da možda industrija nije pogođena u tolikoj mjeri kao neke druge, ali posljedice se vide.

Tu prije svega mislim na smanjeni opseg nuđenja i ugovaranja projekata, kao i privatnih investicijskih inicijativa. Unatoč tome, tijekom 2020. potpisali smo 261 novi ugovor u iznosu nešto većem od 170 milijuna kuna, što je rezultat s kojim možemo biti zadovoljni.

S druge strane, godinu smo iskoristili kako bismo pojačali interne kapacitete u skladu s našim strateškim pravcem 2020.-2030., i to prije svega mislim na novo zapošljavanje.

Zaposlili smo 100 novih ljudi od čega 75% stručnjaka u core businessu, dok smo ukupnu zaposlenost povećali za 10%, na 525 trenutno zaposlenih.

U čemu se sastoji vaša uloga u obnovi Grada Zagreba i Petrinje nakon razornih potresa?

Tu bih izdvojio našu ulogu u dva dijela. Prva se sastojala u hitnim intervencijama odmah nakon što su se potresi dogodili. A to se prije svega odnosi na preglede naših stručnjaka nekih od ključnih infrastrukturnih objekata poput mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka, bolnica, Nuklearne elektrane Krško i slično.

Pored toga, s obzirom na broj stručnjaka uključili smo se i volonterski kako bismo pomogli pri procijeni stanja statike prije svega stambenih zgrada i onih javne namjene.

Što se pokazuje kroz pregled kritične infrastrukture?   

Ono što je trebalo odmah utvrditi jest da li su ti objekti sigurni za upotrebu jer predstavljaju iznimno važne pravce kretanja ljudi i imovine. Generalno govoreći, možemo kazati kako je najveći dio te infrastrukture dobro podnio potrese i oni su sigurni. Mi smo s naše strane proveli stručne preglede oštećenja i dali preporuke za daljnja postupanja.

Na planu obnove koje su sve daljnje aktivnosti IGH-a? 

Drugi dio naše uloge odnosi se na procese obnove koji tek započinju. Naš Zavod za projektiranje, koji ima iznimno iskustvo u projektima sanacije, izradio je projekte obnove na cijelom nizu zgrada i infrastrukture u Zagrebu i Sisačko – Moslavačkoj županiji.

Ovdje bih iskoristio priliku da se osvrnem na strateški dugoročne prilike koje ova dva potresa predstavljaju. Koliko god su kao događaji bili razorni i nesretni i prouzročili ljudske patnje, oni daje priliku Vladi i lokalnim vlastima da obnove stambene i druge zgrade od velike kulturne važnosti, kao i infrastrukturu u skladu s najnovijim građevinskim propisima.

Istodobno, pružaju se mogućnosti korištenja specijaliziranog financiranja EU i financiranja u skladu s ciljevima Green Deala za obnovu energetske učinkovitosti zgrada.

IGH je već imao iskustva u razvoju projekata obnove – konkretnije poslijeratne, što biste u odnosu na to poručili?  

Iako nismo sudjelovali u obnovi na Banovini, jesmo u drugim dijelovima Hrvatske. Tu bih izdvojio naš pilot projekt u Općini Konavle gdje je sanirano preko 700 objekata uzimajući u obzir upravo i aspekte potresnog inženjerstva, budući da je i taj dio Hrvatske na seizmički aktivnom području.

Tom projektu je kao temelj bila „Studija – Tipska sanacijska rješenja zgrada oštećenih ratnim razaranjima na području općine Dubrovnik (1992.)“, kojoj je jedan od autora profesor Dražen Aničić, jedan od najvećih europskih autoriteta iz područja potresnog inženjerstva i naš bivši, sada umirovljeni zaposlenik.

Također, tu su i projekti poslijeratne obnove u Slavoniji na kojima je izravno radio Miroslav Pauzar, naš član Uprave. U planu je, kao dio našeg Znanstveno istraživačkog djelovanja, i suradnja s Građevinskim fakultetom u Zagreb kada su u pitanju istraživanja u okviru potresnog inženjerstva.

Koje su ključne odrednice u novoj poslovnoj strategiji za razdoblje 2020. – 2030.?

S jedne strane, želimo zadržati poziciju najveće i vodeće inženjerske tvrtke u regiji koja sa svojim osnovnim uslugama poput projektiranja, nadzora, laboratorijskih usluga, upravljanja projektima i savjetovanjem daje podršku našim tradicionalnim sektorima poput cesta i autocesta, mostova, luka, zračnih luka, hidrotehnike.

Veliku priliku vidimo i u daljnjem širenju na nova tržišta zapadne Europe, poput Austrije, Njemačke i Švedske, ali i na tržištima Bliskog istoka, gdje planiramo uskoro otvoriti podružnicu u jednoj od zemalja, koja pokazuju velik potencijal za infrastrukturne projekte. Također, nastavljamo s aktivnostima na tržištima Rusije, Rumunjske i Gruzije.

Energetika kao sektor, kako tradicionalna, tako i ona iz obnovljivih izvora, u narednim godinama imat će sve veću važnost i ulogu, te istraživanje novih inicijativa EU-a poput istraživanja i razvoja o vodiku. Ključni dio strategije je agilni pristup tržišnim segmentima koji za cilj ima osigurati održivi razvoj kompanije.

Može li se reći da se njome reafirmira povijesna uloga IGH-a kao Znanstveno-istraživačkog instituta upravo na planu razvijanja novih strategija?

Točno, jedan od ključnih naglasaka budućeg razvoja jest upravo na Znanstveno-istraživačkom radu i vraćanje naše povijesne uloge kao razvojnog instituta.

I to kroz primjenu strategija za korištenje otpadnih materijala na bazi plastike u građevinskim materijalima, razvoju novih metoda ispitivanja građevinskih materijala i konstrukcija, uključujući metode nerazornih ispitivanja, gdje bih izdvojio drvo kao jednu od ključnih sirovina.

Nadalje, za razvoj i izdavanje eko certifikata, izgradnju kapaciteta za analizu vode, istraživanja i razvoja o vodiku, i još puno drugih.

Također, želimo postati središtem kompetencija u građevinarstvu pružajući obrazovne mogućnosti na tržištu u skladu s trendovima, poput BIM-a koji predstavlja dugoočekivanu digitalnu transformaciju građevine. U tom smislu već smo postigli tržišne iskorake i od početka ove godine pružamo obrazovanje inženjerima.

Kako ste pokrenuli seriju edukacija iz BIM procesa pozivajući sve inženjere koji se bave projektiranjem da postanu dio digitalne transformacije u građevini, koji su     benefiti koji se tako ostvaruju?

Kompleksnost projektiranja i građenja infrastrukturnih projekata se neprestano povećava, što pod utjecajem socio-ekonomskih i političkih utjecaja, novih regulativa koje za cilj imaju bolje upravljanje resursima i energijom, što zbog ubrzanog razvoja novih tehnologija te sve većeg broja uključenih sudionika u projektima.

Tradicionalni načini rada više ne mogu odgovoriti na izazove novog vremena, te je jasno kako je u građevini potrebna ne samo digitalna transformacija, već i promjena razmišljanja.

BIM upravo objedinjuje i jedno i drugo: i digitalnu transformaciju, ali i pomak u razmišljanju i shvaćanju projekata u građevini. Osnovni benefiti za profesionalce uključene u neki projekt su što BIM omogućuje prijenos virtualnog informacijskog (BIM) modela glavnom izvođaču i podizvođačima, zatim vlasniku (upravitelju) građevine.

BIM model je stvoren od strane projektnog tima u kojem su arhitekti, građevinari, projektanti instalacija i drugi projektanti. U tom procesu, svaki od profesionalaca dodaje informacije specifične za pojedinu struku, odnosno procese u jedinstveni BIM model.

Ovime se postiže smanjenje gubitka ili višestrukog unosa informacija, te se omogućuju opsežne informacije vlasnicima građevina.

No, osim BIM-a, naš Program usavršavanja predviđa preko 20 edukacija za inženjere, i od 2021. priznaju se kao akademski bodovi sukladno Pravilniku o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje.

Kakva su Vaša očekivanja u građevinarstvu u 2021. te glede otpornosti tvrtke kojoj ste na čelu?

Na domaćem tržištu nadamo se kako će naglasak biti na obnovi nakon potresa i nastavku ulaganja u najavljene infrastrukturne projekte Hrvatskih cesta, HAC-a, HŽI-a i Hrvatskih Voda.

U tom smislu mislim da bi ova godina mogla biti pozitivna za građevinarstvo u cjelini ako se ovi planovi budu realizirali. Kada je u pitanju IGH, kao što sam spomenuo, imamo zdrav core-business, i uz implementaciju našeg strateškog pravca, mišljenja sam kako tvrtka ima svijetlu budućnost.

Kojim tempom će po Vama jačati infrastrukturne investicije kao odgovor na korona krizu? O čemu ovise brzi pozitivni učinci na hrvatsko gospodarstvo zbog najavljenog uključivanja velikog broja različitih industrija?

Ulaganja u infrastrukturu su se povijesno pokazala kao jedan od najboljih načina borbe s krizama, upravo zbog svoje sposobnosti da potakne rast produktivnosti, uključi i druge industrije, a time i dugoročni potencijalni proizvodni kapacitet gospodarstva.

Jedna studija napravljena za područje SAD-a pokazuje kako će svaki dodatni uloženi dolar u infrastrukturu proizvest približno 3,70 dolara dodatne ekonomske proizvodnje.

Tu je bitno naglasiti kako osim tradicionalne infrastrukture sve veću važnost ima i ona nova, poput vjetroelektrana, solarnih elektrana i drugih mogućnosti koje nam pružaju obnovljivi izvori energije. EU je prepoznala taj pravac i prije izbijanja pandemije tako da EU Green Deal danas ima još veće značenje i važnost.

Dosta ste aktivni u projektima javne namjene zdravstvenog karaktera kroz nadzor. Koliko kapaciteta se time angažira? Kako pratite rastuće potrebe za poslovima u dijelu projektiranja te planirate li nova zapošljavanja?

Točno je da imamo dosta projekata iz područja zdravstva na kojima smo dugoročno angažirani, od Rijeke, Bjelovara, Splita pa sve do Vukovara. Tu bih dodao i područje hidrotehnike, sanacija ali i druga. Ono što je ključno jest da svojom ekspertizom klijentima možemo ponuditi zaokruženu uslugu, tj. „one stop shop“.

Imamo tu kombinaciju iskusnih ključnih eksperata iz raznih područja te mladih inženjera željnih znanja, tako da poseban naglasak stavljamo i na mentorstvo kao ključ za održavanje kvalitete po kojoj smo poznati.

Još prošle godine povećali smo zaposlenost za 10% i ovoj godini smo nastavili s aktivnim zapošljavanjem. Siguran sam kako će se trenutačna brojka od 525 zaposlenika do kraja godine povećati i to u pravcima daljnje diversifikacije pravaca našeg poslovanja.

U kontekstu natječaja u kojima Institut očekuje odluke za nove ugovore, kakvo je vaše viđenje sustava javne nabave koji generira veliki broj žalbi što usporava projekte?

Dobro ste detektirali jedan od izazova s kojim se susreće hrvatski sustav javne nabave. Nemojte me krivo shvatiti, pravo na žalbu je pravo, i ako smatrate da vaša ponuda nije na dobar način ocijenjena, trebate je iskoristiti.

No, žalbe vrlo često ne idu u meritum stvari, već se bave tehnikalijama, npr. je li potpis na pravom mjestu, ili ima li dokument sve parafe i slično. Naručitelji trebaju uvijek procjenjivati rizike vezane za izvedbu nekog projekta.

Mišljenja smo kako velike kompanije s dugogodišnjim referencama i stručnjacima moraju biti u mogućnosti raditi na „velikim projektima“ jer je jedino to zalog da će projekt uspješno biti proveden.

U posljednje vrijeme vidimo i pojavu ponuda koje svojom niskom cijenom nikako ne mogu opravdati angažman neke tvrtke ili stručnjaka na određenom projektu. Sve ovo čini postupke vrlo kompleksnima i dugotrajnima, a nauštrb građana i zajednica koje bi trebale imati koristi od tih projekata.