Prema najnovijem MacroHubovom Semaforu poslovnog ciklusa, temeljenom na podacima za prosinac 2017. godine, hrvatsko se gospodarstvo nalazi u procesu prelaska iz faze ekspanzije u fazu usporavanja.

To znači da je vrhunac ekonomskog rasta vrlo vjerojatno iza nas te da u narednom periodu možemo očekivati rast ekonomske aktivnosti po nižim stopama nego proteklih godina, kažu analitičari Ekonomskog fakulteta Zagreb.  Gospodarstvo je dinamičan sustav u kojem ne prolaze svi sektori istovremeno kroz iste faze poslovnog ciklusa. Neke varijable ranije najavljuju zaokret u dinamici ekonomske aktivnosti, dok se kod nekih promjene očituju tek s određenim vremenskim odmakom. 

Silazna putanja
Promet u maloprodaji, kao najbolji indikator osobne potrošnje, te industrijska proizvodnja osjetno su zagazili u fazu usporavanja, što znači da i dalje rastu, ali kontinuirano sve sporije.  Pogotovo se to odnosi na industrijsku proizvodnju čiji je trend rasta u silaznoj putanji već više od godinu dana te se opasno približio padu ispod svog dugoročnog prosjeka. Izvoz i uvoz roba su oko vrhunca, ali također pokazuju tendenciju blagog usporavanja rasta. 

Tržište rada kaska
Tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji te se trend u stopama rasta zaposlenosti i smanjenju stope nezaposlenosti nalazi oko svog vrhunca, a vrlo blizu tome je i optimizam među potrošačima.  Bruto plaće, baš kao što ekonomska teorija sugerira, s vremenskim odmakom reagiraju na pozitivna kretanja na tržištu rada. Za hrvatske prilike niska nezaposlenost i ubrzanje zaposlenosti pogurale su plaće prema gore te se one i dalje nalaze u snažnoj ekspanziji, uz stope rasta osjetno iznad prosjeka te uz trend ubrzavanja.

Cijene prate kretanje plaća. Iako Hrvatska i dalje bilježi pozitivne stope rasta BDP-a, MacroHubovi analitičari zaključuju da je vrhunac ekonomskog rasta iza nas, dosegnut je sredinom 2016. godine, upravo u vrijeme najveće političke krize i tehničke vlade premijera u odlasku. S političkom stabilnošću došlo je i do usporavanja pojedinih dijelova gospodarstva.

Ključ je u bolnim točkama
Hrvatska će se u doglednom periodu izgledno pomalo vraćati prema svojoj prirodnoj stopi rasta koju je Europska komisija procijenila na nešto iznad jedan posto. Pojednostavljeno rečeno, prirodna stopa rasta je ona kojoj hrvatsko gospodarstvo teži dugoročno i koja ne ovisi o kratkoročnim potezima monetarne ili fiskalne politike niti uvjetima u okruženju, već ovisi o strukturi domaćeg gospodarstva – kvaliteti institucija, fleksibilnosti tržišta rada, efikasnosti zakonodavstva, otvorenosti ka tržišnoj utakmici i slično.

Povećati prirodnu stopu rasta nije moguće bez reformi u ovim "bolnim" točkama hrvatskog gospodarstva, a te su promjene javnosti poznate i kao – strukturne reforme. 

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret