Zaključne ocjene agencije Moody’s u preispitivanju kreditnog rejtinga Hrvatske i u javnosti i među članovima Vlade tumače se šaroliko. Za jedne je čaša polupuna, za druge poluprazna. Postojeća ocjena za dugoročno zaduživanje (Baa3) je zadržana, ali su izgledi za iduću reviziju iz stabilnih promijenjeni u negativne – dakle, veću vjerojatnost pada rejtinga. Razlozi su poznati, a svode se na neizvjesnosti perspektive rasta u kratkom i srednjem roku.

Moody’s se time izjednačio s ocjenama S&P-a i Fitcha, što je i očekivano. To vrijedi i za izostanak zamjetnije reakcije tržišta. Lagani porast premije rizika mjerene tzv. credit default swapom (na 5-godišnji eurski dug oko 540 baznih bodova) više se pripisuje općem trendu. Osim toga, ocjenu Baa3 uz stabilan trend, koja sugerira umjereni rizik za investitore, Moody’s za Hrvatsku ima već više od tri godine. U međuvremenu se ‘dogodila’ produljena recesija, a situacija u okruženju nije ništa manje složena. Dok su S&P i Fitch revizije zaključili još prije dva, tri mjeseca, Moody’s je nakon posjeta Hrvatskoj početkom ožujka odlučio pričekati sa zaključcima, želeći dobiti više uvida u konkretne poteze vlasti. Dakle, mimo plana proračuna i programskih odrednica. Utoliko ocjene Moody’sa više nego one drugih dviju agencija predstavljaju ocjenu rada i poteza nove vlade. Jedan od čestih sugovornika rejting agencija ističe da su oni “vjerojatno htjeli sačekati prve efekte najavljivanih poteza ili možda obrise rebalansa”. Osim neizvjesnosti oko dubine i trajanje recesije eurozone, u Moody’su upozoravaju na slabosti’starog’ ekonomskog modela (inokreditima poticana osobna potrošnja i graditeljstvo) koje je financijska kriza samo pojačala, kao i na neizvjestan tempo i opseg strukturnih reformi s ciljem okretanja prema izvozu i stranim ulaganjima financiranim investicijama. Smatraju da Vlada projekcije temelji na preoptimističnim pretpostavkama rasta te da moguće precjenjuje fiskalni učinak nekih planiranih mjera štednje (smanjivanje mase plaća, izdataka zdravstva). Zato upitnim drže i planirano smanjenje fiskalnog deficita. Ipak,na stavkama poput zdravstvene zaštite ili subvencija vjeruju da Vlada može postići daljnje uštede. “Pogoršani izgledi neće imati bitan utjecaj na troškove zaduživanja, no ipak nas trebaju zabrinuti”, kaže ministar Slavko Linić. Oprez je razumljiv. To je poruka da nas se prati, a kako podsjeća i glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić, agencije više nemaju unaprijed zadan tajming revizije rejtinga. Kako je prilikom revizije S&P-a i Fitcha Vlada bila ‘nova’, nova runda posjeta agencija zacijelo će uslijediti nakon ljeta. Tada se objavljuju i prve procjene bruto domaćeg proizvoda za drugi kvartal, ali to očito neće biti baš adut za rejting. Preostaju uvjerljiviji potezi Vlade u reformi javnog sektora i javnih poduzeća te tržišta rada.