EN DE

I manje državne tvrtke lani dijelile ‘masne’ plaće

Autor: Mirela Klanac
05. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Iako je Jadroplov lani bio na gubitku od 26 mil. kn, čelnik S.Papić mjesečno je na platnoj listi imao iznos veći od 53.000 kuna neto

Dok su plaće predsjednika i članova uprava 20-ak najvećih državnih tvrtki uvijek interesirale javnost, pa su i objavljivane, najviša primanja čelnika ostalih poduzeća u državnom vlasništvu, bez obzira na rezultate, u pravilu su ostajala ‘zaštićena’. No, u Vladinu izvješću o poslovanju tvrtki od posebnoga državnog interesa pokazalo se da su lani u pojedinim tvrtkama, pa i u onima u gubitku, najviše isplaćene plaće premašivale i one u velikim javnim poduzećima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tako je, primjerice, u Jadroplovu najviša isplaćena neto plaća u 2009. iznosila 53.176 kuna i bila je 10% veća u odnosu na godinu prije iako je splitski brodar imao gubitak od 25,86 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Stjepan Papić to nije opovrgnuo. Navodi da je plaća u ovoj godini “znatno” smanjena, ali ne kaže koliko. Tako se može samo nagađati jesu li primanja menadžmenta svedena u okvire koje je Vlada donijela nakon lanjskog rebalansa, prema kojima predsjednici uprava tvrtki u većinskom vlasništvu države ne bi plaćama trebali premašiti 17.000 kuna, odnosno nadmašiti plaće ministara. U prvom Vladinu izvješću, koje uz 20 javnih poduzeća donosi i rezultate poslovanja za još 40-ak tvrtki iz državnog portfelja, vidljivo je da zapravo nisu postojali jasni kriteriji za utvrđivanje plaća u državnim poduzećima, čak ni onima iz iste branše. Dok je u Zračnoj luci Osijek najviša isplaćena neto plaća u 2009. iznosila 10.027 kuna i bila ista kao i 2008., u riječkoj je, uz povećanje od 63%, dosegla 12.752 kune, u Zračnoj luci Pula najviša isplaćena neto plaća i nakon “znatnog smanjenja” od 54% iznosila je 27.000 kuna. U dubrovačkoj luci, uz povećanje od 6%, najveća neto plaća bila je oko 24.000 kuna. Dugogodišnji gubici i ovisnost o pozajmicama Fonda za privatizaciju za isplatu plaća nisu bili prepreka ekonomskom utvrđivanju plaća u nekim hotelskim tvrtkama u državnom vlasništvu. U Hotelima Podgora, koje HFP ne uspijeva prodati, najviša isplaćena neto plaća u 2009. porasla je za 11% na 20.890 kuna, a gubitak u poslovanju bio je 11,5 mil. kuna. Slično je i u hotelima Maestral i Medena, a ispod tog prosjeka su plaće u kroničnom gubitašu – hotelima Živogošće gdje je najviša plaća bila tek nešto više od 7000 kuna.

Dok su plaće predsjednika i članova uprava 20-ak najvećih državnih tvrtki uvijek interesirale javnost, pa su i objavljivane, najviša primanja čelnika ostalih poduzeća u državnom vlasništvu, bez obzira na rezultate, u pravilu su ostajala ‘zaštićena’. No, u Vladinu izvješću o poslovanju tvrtki od posebnoga državnog interesa pokazalo se da su lani u pojedinim tvrtkama, pa i u onima u gubitku, najviše isplaćene plaće premašivale i one u velikim javnim poduzećima.

Tako je, primjerice, u Jadroplovu najviša isplaćena neto plaća u 2009. iznosila 53.176 kuna i bila je 10% veća u odnosu na godinu prije iako je splitski brodar imao gubitak od 25,86 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Stjepan Papić to nije opovrgnuo. Navodi da je plaća u ovoj godini “znatno” smanjena, ali ne kaže koliko. Tako se može samo nagađati jesu li primanja menadžmenta svedena u okvire koje je Vlada donijela nakon lanjskog rebalansa, prema kojima predsjednici uprava tvrtki u većinskom vlasništvu države ne bi plaćama trebali premašiti 17.000 kuna, odnosno nadmašiti plaće ministara. U prvom Vladinu izvješću, koje uz 20 javnih poduzeća donosi i rezultate poslovanja za još 40-ak tvrtki iz državnog portfelja, vidljivo je da zapravo nisu postojali jasni kriteriji za utvrđivanje plaća u državnim poduzećima, čak ni onima iz iste branše. Dok je u Zračnoj luci Osijek najviša isplaćena neto plaća u 2009. iznosila 10.027 kuna i bila ista kao i 2008., u riječkoj je, uz povećanje od 63%, dosegla 12.752 kune, u Zračnoj luci Pula najviša isplaćena neto plaća i nakon “znatnog smanjenja” od 54% iznosila je 27.000 kuna. U dubrovačkoj luci, uz povećanje od 6%, najveća neto plaća bila je oko 24.000 kuna. Dugogodišnji gubici i ovisnost o pozajmicama Fonda za privatizaciju za isplatu plaća nisu bili prepreka ekonomskom utvrđivanju plaća u nekim hotelskim tvrtkama u državnom vlasništvu. U Hotelima Podgora, koje HFP ne uspijeva prodati, najviša isplaćena neto plaća u 2009. porasla je za 11% na 20.890 kuna, a gubitak u poslovanju bio je 11,5 mil. kuna. Slično je i u hotelima Maestral i Medena, a ispod tog prosjeka su plaće u kroničnom gubitašu – hotelima Živogošće gdje je najviša plaća bila tek nešto više od 7000 kuna.

Neisplativa industrija

U Đuri Đakoviću najviše 13.200 kuna
Voditi velike industrijske kompanije u državnom vlasništvu, sudeći prema izvješću koje je Ministarstvo financija pripremilo za Sabor, nije osobito isplativo. Najviša isplaćena plaća u holdingu Đuro Đaković lani je smanjena za 7% i iznosila je 13.207 kuna. Tek nešto viša, 14.091 kunu, bila je u Petrokemiji, što je otprilike na razini najviše plaće u ZRC-u Lipik, tvrtki koja živi na HFP-ovim pozajmicama.




Autor: Mirela Klanac
05. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close