Veliki broj zemalja EU, koje su suočene sa širenjem pandemije koronavirusa pozivaju na poljoprivredni patriotizam te upozoravaju kako poljoprivreda i proizvodnja hrane u ovom trenutku nikako ne smiju stati. Najveći izazov im je nedostatak radne snage koji će dodatno doći do izražaja nakon što krene jača sezona radova i žetva, odnosno berba u voćarstvu, povrtlarstvu.

Opskrba hranom diljem svijeta nailazi na sve veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza kojima veliki proizvođači žele osigurati opskrbu svojih građana. Brojne zemlje ponovno su počele otvoreno govoriti o potrebi samodostatnosti u proizvodnji hrane, a postoji bojazan da bi neke vlade mogle ograničiti protok osnovnih prehrambenih proizvoda, kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u nabavnim lancima.

Među problemima koji jako dolaze do izražaja je i to što su u većini EU zemalja vlasnici OPG-a stariji građani, koji su pod posebnim udarom virusa. Prema nekim podacima, čak je 59,7 posto vlasnika OPG-a u EU starije od 65 godina.

Zbog toga vlade pokušavaju pronaći načine da se slobodna radna snaga, dakle ona koja je već ostala bez posla (primjerice radnici u ugostiteljstvu), angažira i prijavi za pomoć radovima u poljoprivredi u kombinaciji volontiranja i osiguravanja kolikog-tolikog dohotka.

Pojedine zemlje smatraju kako bi jedna od financijskih mjera mogla biti i ona koja bi osigurala da dio novčanih potpora namijenjenih nezaposlenima mogu biti preusmjerene poljoprivrednicima, kako bi se volonterima mogla osigurati dostojna zarada.

Države poput Austrije, Njemačke i Francuske, sa svojim poljoprivrednim udruženjima i resornim ministarstvima, već su pokrenule i web stranice na kojima se nezaposleni, koji nisu zahvaćeni pandemijom koronavirusa mogu prijaviti za rad u poljoprivredi.

Zovu konobare i kuhare

Austriji tako trenutno nedostaje 5000 radnika koji bi radili u žetvi, a kako kreće proljeće, potrebno ih je sve više. Ništa bolja situacija nije niti u njihovoj industriji prerade mesa jer im nedostaje čak 9000 radnika. Zbog toga austrijska vlada apelira na građane, koji su trenutno slobodni, da se prijave i podrže poljoprivredu. Da bi se to olakšalo, vlada je pokrenula web stranicu preko koje se zainteresirani mogu prijaviti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Apel je upućen prije svega zaposlenima u ugostiteljstvu i gastronomiji, koji trenutno ne rade, ali i studentima.

U Njemačku su posljednjih godina tijekom obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi, poput branja šparoga i jagoda, pristizali brojni radnici iz drugih zemalja EU ili trećih zemalja, a Covid-19 im je uzrokovao brojne poteškoće u opskrbi radnom snagom.

Oko 286.000 sezonskih radnika radi na njemačkim poljima svake godine, a većina ih dolazi iz drugih zemalja. Trenutno su u Njemačkoj najviše pogođeni voćari i povrćari koji se oslanjaju na inozemne sezonske radnike.

Zato udruge zahtijevaju izmjenu radnog vremena poput većeg broja radnih sati i skraćivanje razdoblja za odmor, zatim povećanje limita na dohodak za slabo plaćene poslove i produženje razdoblja zaposlenosti sezonskih radnika. Također traže od vlade mogućnost zaposlenja volontera, primatelja naknada za nezaposlene ili umirovljenike, a žele i lakši pristup tržištu rada za one koji ne dolaze iz trećih zemalja.

Francuska vlada također je pozvala zaposlenike koji su trenutno otpušteni ili zbog pandemije ne rade, da se stave na raspolaganje kako bi pomogli poljoprivrednicima u sezonskim poslovima. Čelnici FNSEA-e, glavne francuske poljoprivredne unije, upozoravaju kako im trenutno nedostaje oko 200.000 ljudi za rad u poljoprivredi, posebice u predstojećoj berbi voća i povrća.

FNSEA je također pokrenula web stranicu na kojoj se Francuzi mogu registrirati kako bi se stavili na raspolaganje poljoprivrednicima kojima su potrebni radnici.

Kako bi potaknuli ljude da se javljaju, oni koji volontiraju moći će kombinirati svoju djelomičnu pomoć za nezaposlenost s plaćom angažmana u sezonskom radu u poljoprivredi, što je otprilike jednako minimalnoj plaći.

Trenutak za nov i zaokret

Uslijed mogućeg smanjenja proizvodnje u Europi i otežane opskrbe te zatvaranja nekih zemalja za izvoz globalno tržište moglo bi ostati bez nekih vrsta proizvoda i hrane.

Hrvatska kao velika uvoznica hrane mogla bi biti na udaru prije svega u opskrbi svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća…

Stoga je sada prilika da ozbiljno započne novi zaokret u hrvatskoj poljoprivredi. U ovom trenutku potrebno je odmah krenuti donijeti krizne i brze mjere koje će osigurati sigurnu opskrbu i otkloniti prepreke u proizvodnji.

Nakon što kriza prođe, potrebno je napraviti zaokret o kojem stalno govorim, raditi na promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva. Ova kriza koja nas je pogodila, to dokazuje.

Vjerujemo kako je i kod nas moguća kombinacija mjera koja će potaknuti nezaposlene i one koji su zbog sadašnje krize ostali bez posla da se angažiraju za rad u poljoprivredi. Na taj način država bi potaknula veću proizvodnju i osiguravanje sigurne opskrbe stanovništva hranom.