U okviru posljednjeg kruga poreznih promjena novosti vezane uz porez na dohodak od nesamostalnog rada ostale su u sjeni uvođenja poreza na nekretnine u kojima se ne živi (transformirani porez na kuće za odmor) te paušalnog oporezivanja dohodaka od kratkoročnog turističkog najma.

Što se tiče oporezivanja plaća, za većinu zaposlenih ova godina donosi relativno skromna porezna rasterećenja, u prvom redu slijedom povećanja osnovnog osobnog odbitka (s utjecajem i na one za uzdržavane članove) s 560 na 600 eura.

Za one s najvećim plaćama određeni benefiti proizlaze pak i iz podizanja dohodovnog praga iznad kojega se primjenjuje viša stopa. Kad je riječ o stopama poreza na dohodak, nešto niže stope s ovom će se godinom primjenjivati na plaće žitelja lokalnih jedinica koje su se prošle godine odlučile na propisane maksimume za nižu i višu stopu tog poreza, i to kao rezultat zakonskog sniženja najviših dopuštenih stopa u okviru raspona za pojedine kategorije jedinica lokalne samouprave.

Ipak, nekolicina JLS-a je uoči godine lokalnih izbora donijela odluke kojima za svoje žitelje smanjuju stope poreza na dohodak. Od ukupno 20-ak takvih objava u Narodnim novinama, 15 ih ima upravo taj predznak, a nekoliko ih je time stope za 2025. spustilo na minimalno propisane.

Tako su se, primjerice, općinske vlasti Kolana i Trilja pridružile šestorki (Baška, Kapela, Molve, Punat, Stari Jankovci i Vrsi) koja je već za 2024. iskoristila fleksibilniji zakonski okvir izabravši minimalnu nižu stopu poreza na dohodak od 15 posto.

Istodobno, za minimalnu višu stopu, od 25 posto, ove su se godine odlučili u Kolanu i Zmijavcima, ali i u Bjelovaru koji je time postao jedan od rijetkih gradova s minimalnom višom stopom. Otprije, tj. od prošle godine u toj su skupini samo gradovi Imotski, Drniš, Vrgorac i Beli Manastir, dok se ostalih sedam lokalnih jedinica s minimalnom višom stopom odnosi na općine.

Zagreb pri vrhu
Bjelovarska vlast predvođena gradonačelnikom Darijom Hrebakom već od lani ima i jednu od “konkurentnijih” nižih stopa od 18 posto, koja je zadržana i za ovu godinu.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Ove godine i predstavnička tijela Karlovca učinila su taj grad porezno privlačnijim. Umjesto dosadašnjih stopa od 20 i 33 posto, za 2025. nižu su postavili na 19, a višu na 30 posto. Gradski financijaši taj su dodatni iskorak (povrh efekta prošlogodišnjeg ukidanja prireza) objasnili tendencijom rasterećenja plaća i mirovina u uvjetima rasta zaposlenosti i plaća te većih prihoda od poreza na dohodak.

Sličnom logikom vodili su se zacijelo i u Varaždinu, gdje je za ovu godinu niža stopa snižena s 22 na 21, a viša sa 33 na 32 posto. Nešto niže stope za ovu su godinu predvidjeli i u Sisku, koji je lani imao stope 23 i 34, a za 2025. ih je utvrdio na 21,6 i 31,6 posto, što je i dalje blizu novopostavljenim maksimumima. Slično vrijedi i za Rijeku čijim će se stanovnicima dohoci od nesamostalne djelatnosti ove godine oporezivati po stopama od 22 i 32 posto, što je niže nego lani, ali to su ujedno i gornje točke propisanog raspona za kategoriju velikih gradova i sjedišta županija.

Grad Zagreb, koji u određivanju raspona tog poreza ima poseban status, i nadalje će imati najveće dopušteno opterećenje plaća, iako je po sili zakona ono nešto niže nego lani (23 umjesto 23,6 za nižu stopu te 33 umjesto 35,4 posto za višu).

Kao što je već otprije poznato, od četiri najveća grada samo Osijek na čelu s gradonačelnikom Ivanom Radićem prilikom ukidanja prireza nije se odlučio za kompenziranje gubitka tih prihoda kroz dizanje stopa poreza, ostavivši ih na 20 i 30 posto, a takve će ostati i za 2025.

Pravedniji sustav
Inače, kad je riječ o oporezivanju plaća, mnogi su zazivali jače povećanje osobnog osobnog odbitka. Ministar financija Marko Primorac ovih je dana odgovarajući na to pitanje podsjetio kako se s kontinuiranim i ciljanim poreznim rasterećenjem u poreznom sustavu krenulo 2017. te kako je otada, ukupno gledajući, ostvareno porezno rasterećenje u iznosu od oko dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Najveći dio tog rasterećenja, u iznosu od preko 460 milijuna eura, donijela je 2024. godina kada je uvedena olakšica u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje, kako bi se rasteretile poreza osobe s najnižim primanjima.

Podcrtao je i da uslijed kontinuiranog povećanja osnovnog osobnog odbitka oko 50 posto osoba nema obvezu plaćanja godišnjeg poreza na dohodak. Utoliko bi se značajnijim daljnjim povećanjem opravdano moglo postaviti pitanje smislenosti sustava oporezivanja dohotka, rekao je poručujući kako će ambicija u narednom razdoblju biti daljnje rasterećenje dohotka ponajprije kroz smanjenje poreznih stopa te povećanje pravednosti poreznog sustava.

Značajni koraci u tom smjeru, kaže, već su učinjeni kroz ukidanje prireza i povećanje autonomije JLS-a u smanjenju poreznog opterećenja dohotka, kao i ovogodišnjim uvođenjem poreza na nekretnine.