Visoko porezno opterećenje od potrošnje, dobiti do rada, posebno u segmentu viših plaća, Hrvatsku i dalje čini nedovoljno konkurentnom, te u tome valja tražiti i razloge što se velik broj propulzivnih sektora, poput ICT industrije i turizma, suočava s problemom nedostatka kadrova, ocjenjuju u AmCham-ovoj najnovijoj analizi porezne politike, te Vladi preporučuju tri mjere kojima smanjenjem opterećenja plaća može privući međunarodne kompanije da u Hrvatskoj otvaraju regionalna središta. Prva je povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 4.900 kuna ili 650 eura, druga smanjenje porezne stope na dohodak od 20% na 10%, a od 30 na 25%.

Treći prijedlog je primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice pri obračunu doprinosa na zdravstveno osiguranje. Tim mjerama, ocjenjuju u AmChamu, omogućilo bi zaposlenicima da uz isti trošak za poslodavca imaju veći raspoloživi dohodak, te bi rezultiralo porastom potrošnje i posredno gospodarske aktivnosti. Neoporezivi osobni odbitak već je u proteklom razdoblju korigiran s 2600 na 4000 kuna, no daljnjim povećanjem postići će se pozitivan efekt na srednje i više plaće. Osim poreznih, AmCham smatra potrebnim smanjiti i opterećenje doprinosa, a za početak traže jednak pristup u obračunu obveze za zdravstveno kao u slučaju mirovinskog osiguranja, za koje se ona obračunava do iznosa najviše mjesečne, odnosno godišnje osnovice.

To ograničenje ne postoji i za zdravstveno osiguranje, čime su posebno pogođeni poslodavci visokokvalificiranih radnika, s obzirom da imaju neograničenu obvezu doprinosa za zdravstveno od 16,5% prema punom iznosu plaće i ostalih primitaka, a s druge strane imaju limitirana prava na zdravstvenu zaštitu. Time bi se, također, pridonijelo privlačenju deficitarnih radnika s visokim plaćama.