Zbog nejasnih kriterija za stavljanje lijekova na liste, propusta u referenciranju cijena lijekova i loših smjernica u propisivanju lijekova, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje godišnje gubi na desetke milijuna kuna, tvrde domaći proizvođači lijekova okupljeni pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Udruga koja okuplja osam domaćih farmaceutskih tvrtki (Pliva, Belupo, Jadran-galenski laboratorij, Krka, Hospira, Pharmas, Farmal i Imunološki zavod)  ovih je dana krenula u dosad najžešću bitku s državnim osiguravateljem. HZZO ali i Povjerenstvo za lijekove Ministarstva zdravlja u HUP-u optužuju za pogodovanje dijelu proizvođača, uglavnom inovativnih lijekova čije cijene nisu rezane već četiri godine, te diskriminaciju domaće generičke industrije koja je kroz rezanje cijena generike sustavu uštedjela već 285 milijuna kuna. Domaći proizvođači tvrde da su u uštedama na lijekovima sudjelovali s 59 posto, dok je ukupna ušteda na svim lijekovima iznosila 480 milijuna kuna.  

"Postoji oko sedam konkretnih načina na koji se radi diskriminacija. Za početak, već četiri godine ne provodi se godišnji izračun cijena bolničkih lijekova koji su ostali na istoj razini, dok su generički lijekovi na osnovnoj listi kroz politiku rezanja troškova upola jeftiniji. Način uvrštenja lijekova, zbog loših smjernica i neodgovarajuće farmakoekonomike, omogućava neracionalno trošenje na skupe lijekove, iako bi pacijentima pomogli i oni jeftiniji. Za onkološke bolesti koriste se lijekovi druge i treće linije terapije u slučajevima u kojima bi pomogli i lijekovi prve linije liječenja. Posebna su priča "terapijski uljezi" koji čine izravno bacanje novca", pojašnjava naš sugovornik. Naime, prilikom provedbe javnog nadmetanja za referentne cijene, unutar jedne terapijske skupine izdvojeni su pojedini proizvodi čija je cijena u nekim slučajevima duplo viša od lijeka drugih proizvođača s istim terapisjkim djelovanjem. Liječnici, koji prema preporuci Zavoda s ciljem štednje smiju prepisivati samo najjeftiniji generički lijek, mogu prepisati upravo lijekove "uljeze" koji su duplo skuplji.

Naši izvori iz industrije navode nam primjere dva lijeka za snižavanje tlaka. Lijek irbesartan je na dopunskoj listi lijekova, no HZZO taj lijek sufinancira sa skoro duplo većim iznosim nego primjerice losartan. Drugi je primjer lijeka moksonidin, koji je u Abbotovoj izvedbi gotovo dvostruko skuplji nego Belupova inačica lijeka. Oba su lijeka na dopunskoj listi, s tim da za Abbotov Physiotens HZZO plaća duplo više nego za Belupov lijek, a pacijenti doplaćuju skoro tri puta više nego što bi to trebali za Belupov lijek. U suradnji s farmakoekonomistima proizvođači su izračunali da bi se na samo dva lijeka za dijabetes uz racionalniji sustav propisivanja godišnje moglo uštedjeti oko 50 mil. kuna.

Istodobno, zbog preporuke za propisivanje najjeftinijeg generičkog lijeka s osnovne liste, na osnovnoj listi zatočen je niz lijekova koji bi HZZO stajali znatno manje nego što Zavod plaća za sufinanciranje lijekova s dopunske liste, ističu naši sugovornici. Podsjećaju da su navedene preporuke za prepisivanje nespojive sa sustavom referentne cijene. Naime, sukladno Pravilniku, cijene lijekova u Hrvatskoj određuju se po uzoru na cijene u referentnim zemljama (Italija, Slovenija i Češka), u iznosu od  100 posto prosječne cijene u referentnim zemljama (za originalne i za generičke lijekove).Inače, ministar zdravlja Rajko Ostojić još u siječnju najavio je da će njegovi pravnici napraviti procjenu zakonitosti uvođenja preporuke za prepisivanje najjeftinijeg lijeka. Nadalje, proizvođači smatraju, a to će navodno ovih dana iznijeti i pred Vladu, da bi se najmanje 100 milijuna kuna moglo uštedjeti samo na bolničkim lijekovima čije su cijene nisu mijenjale od 2009. godine. Kako je poznato, na bolničke lijekove godišnje se izdvaja oko 1,3 milijarde kuna, što predstavlja oko 26 posto ukupnog godišnjeg izdvajanja za lijekove na recept.

Pritom oko 88 posto lijekova u bolnicama čine inovativni lijekovi.Odgovarajući na kritike, u HZZO-u tvrde da se u postupku referiranja lijekova jednako zahvaćaju generici i originatori, a volumen generika je značajno veći od originatora. "Ne postoje uljezi u terapijskim skupinama, a eventualne primjedbe se prosljeđuju na povjerenstvo za lijekove gdje klinički farmakolozi utvrđuju je li potrebna korekcija, kažu u Zavodu. Kad su u pitanju cijene bolničkih lijekova, u Zavodu su pojasnili da bolnička lista lijekova formalno ne postoji. "Po smjernicama se određuje koji lijek se primjenjuje na kojoj razini. Ministarstvo zdravlja provelo je objedinjenu javnu nabavu lijekova koji se koriste u bolnicama, s velikim postignutim popustima i uštedama", kažu u Zavodu.