Hrvatska u iduće četiri godine želi povećati udio obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto konačnoj potrošnji s 28,5 posto u 2025. na 42,5 posto. No, ostvarenje cilja ovisi i o brzini administracije i predvidivim troškovima, ističe HUP u Fokusu tjedna.

Za provedbu mjera do 2030. potrebno je 33,8 milijardi eura, dok je iz postojećih nacionalnih i europskih programa osigurano oko 32 posto. Ulaganja u proizvodnju električne energije od 2024. do 2030. procijenjena su na 5,03 milijarde eura, najvećim dijelom u OIE. Interes investitora postoji.

HOPS je do kraja studenoga 2025. evidentirao zahtjeve za priključenje oko 9,25 gigavata (GW) sunčanih i vjetroelektrana, dok 16 OIE elektrana ukupne snage 862,5 megavata (MW) već ima ugovore o priključenju. HERA je u svibnju 2026. uklonila neizvjesnost oko naknade za priključenje, no mrežni kapaciteti, dozvole i okolišni postupci ostaju usko grlo.

Problem su i lokalna davanja. OIE projekti plaćaju naknadu za korištenje prostora od 0,001327 eura po kilovatsatu isporučene električne energije te početnu godišnju naknadu od 1,5 eura po kilovatu priključne snage, a mogu biti opterećeni i komunalnim doprinosom i naknadom. HUP traži oslobađanje postrojenja koja već plaćaju naknadu za prostor od komunalnih davanja te ujednačavanje lokalnih troškova.

Za ubrzanje projekata HUP predlaže 30 dana za provjeru potpunosti zahtjeva, najviše 10 mjeseci za procjenu utjecaja zahvata na okoliš i dva mjeseca za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, uz jasne međurokove i odgovornost tijela za kašnjenja. Ubrzanje OIE-a važno je i zbog energetske sigurnosti: cijena europskog plina u rujnu je prvi put od kraja 2022. prešla 70 eura po MWh, a od početka godine porasla je 145 posto.