Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je na ozbiljne dugoročne posljedice za gospodarstvo i tržište rada zbog ponovnog odabira ponuditelja iz trećih zemalja u postupcima javne nabave, posebno u strateškim infrastrukturnim projektima.

Riječ je o tvrtkama koje nisu potpisnice Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), čiji je cilj otvaranje tržišta među državama članicama.

Veliki dio kolača

Kroz sustav javne nabave Hrvatska godišnje ugovori poslove vrijedne oko 12,7 milijardi eura, a više od polovice odnosi se na infrastrukturne radove. Prema podacima HUP-a, samo u prvih osam mjeseci ove godine tvrtke iz trećih zemalja bile su najbolji ponuditelji na natječajima ukupne vrijednosti od 1,8 milijardi eura. Kod strateških infrastrukturnih projekata pojedinačna vrijednost nerijetko prelazi 100 milijuna eura. U HUP-u upozoravaju da je riječ o novcu iz državnog proračuna i europskih fondova koji završava izvan Hrvatske i Europske unije, umjesto da se reinvestira u domaću ekonomiju.

Tvrtke iz trećih zemalja često imaju prednost jer uživaju državne potpore, posluju uz niže radne i socijalne standarde te nisu podložne pravilima EU-a o tržišnom natjecanju i transparentnosti. Time domaći i europski izvođači, koji uredno plaćaju poreze i doprinose te ulažu u zaštitu radnika, gube konkurentnost i tržišne pozicije.

Posljedica bi, prema HUP-u, mogla biti drastična: u razdoblju od pet godina realno je očekivati gubitak većine poslova i referenci domaćih građevinskih tvrtki, čime one gube i osnovu za sudjelovanje u budućim natječajima. Inicijative HUP-a podudaraju se s najnovijim europskim trendovima.

Europski parlament je 9. rujna usvojio rezoluciju o javnoj nabavi kojom je Komisiji uputio preporuke da bi ponuditelji koji krše obveze o radu i okolišu trebali biti isključeni iz postupaka, da tvrtke iz zemalja koje ne otvaraju svoja tržišta ne bi trebale sudjelovati na natječajima u EU-a te da javni naručitelji mogu u dokumentaciju uključiti zahtjeve koji se temelje na nacionalnom pravu, poput obvezujućih kolektivnih ugovora.

Kako bi se osigurala pravedna utakmica, HUP predlaže aktivnu primjenu novog Pravilnika o javnoj nabavi i zabranu pristupa tvrtkama iz zemalja koje nisu potpisnice GPA, primjenu načela reciprociteta – zatvorena tržišta za tvrtke iz EU-a trebaju značiti i ograničenja za njihove tvrtke, korektivne faktore u ocjenjivanju ponuda kako bi se neutralizirale subvencije i damping, vezivanje EU fondova uz izvođače iz EU-a, transparentno izvještavanje o udjelu domaćih tvrtki u strateškim projektima.

Dio članica EU-a već uvodi mjere kojima prednost daju domaćim i europskim izvođačima, a praksu potvrđuje i Sud EU-a, čije presude ističu pravo država članica da štite tržišnu ravnotežu, javni interes i sigurnost opskrbnih lanaca. Prema HUP-u, samo dosljedna provedba takvih mjera može osigurati da javna ulaganja ispune svoj cilj – povećanje BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta, jačanje industrije i dugoročnu stabilnost građevinskog sektora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Strože mjere

Podsjetimo, Hrvatske ceste su u okviru javnog nadmetanja za projekt Izgradnja DC8: dionica TTTS – Dugi Rat, Faza 1: čvorište TTTS prvi put odlučile primijeniti mogućnost isključenja gospodarskih subjekata iz trećih zemalja koje nisu potpisnice međunarodnih sporazuma s Europskom unijom iz područja javne nabave. Iz tvrtke ističu kako je riječ o mjeri koja se temelji na presudi Suda Europske unije, čijom se primjenom ne krše pravila EU-a, već se dodatno osnažuje načelo tržišnog natjecanja među europskim ponuditeljima.

No, iz Hrvatskih cesta tom su prilikom naglasili i kako ovakva primjena presude Suda Europske unije nije nešto što će automatski postati praksa ove tvrtke, već se radi o – probnoj primjeni.