EN DE

HTV od promidžbe ubrao 360 milijuna kuna

Autor: Saša Vejnović
10. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Prihodi lokalnih televizija lani su bili jedva viši od 100 milijuna kuna

Lokalne i regionalne televizije lani su ukupno ostvarile oko 105 milijuna kuna prihoda, ali nisu sve televizije uspjele ostvariti i dobit, pokazuju podaci Fine koje je dobio Poslovni dnevnik.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U službenim podacima nedostaju oni za Čakovečku, Osječku te zadarsku Vox televiziju za koje u Fini kažu da nisu predale godišnji financijski izvještaj. Prihodi tih 18 televizija teško se mogu mjeriti s onima “velikih” televizija: dvije nacionalne komercijalne televizije prijavile su ukupno oko 600 milijuna kuna prihoda, a javna HTV od promidžbe je ostvarila oko 360 milijuna kuna. Među lokalnim televizijama koje su predale izvješća najveće prihode ostvarile su dvije zagrebačke televizije, OTV (14,4 milijuna kuna) i Z1 (13,3 milijuna kuna). Dok je Z1 ostvario znatnu dobit (nešto veću od milijun kuna), OTV je u tu rubriku upisao samo jednu kunu. Damir Vujinović, suvlasnik i savjetnik Uprave OTV-a, tvrdi pak da su prošlu godinu ipak završili u minusu, i to zbog otpisivanja nekih potraživanja. Znatne prihode bilježe i kutinski NeT (11,6 milijuna), Kanal RI (10,9 milijuna), Vinkovačka TV (9,3 milijuna) te TV Slavonije i Baranje (9,2 milijuna). Upravo je TV Slavonije i Baranje lani ostvarila najveću dobit od 3,1 milijuna kuna, a osim njih i Z1 među prvih pet je i Slavonsko-brodska TV (895.000 kuna), Varaždinska TV (865.000 kuna) i TV Jadran (801.000 kuna). Iz podataka se može iščitati da posao s malim televizijama, osim u pojedinim slučajevima, nije jako profitabilan. Većina vlasnika ističe skupu opremu u koju je svake godine potrebno ulagati i to što ih agencije s oglasima zaobilaze u koristi “velikih televizija”. No gotovo nitko ne proziva komercijalne velikane, nego Hrvatsku radioteleviziju. “Najveći problem lokalnih televizija je HTV koji u kasnim satima sekundu oglasa prodaje po 150 ili 200 kuna. Tako se na javnoj televiziji oglašavaju betonare ili trgovine tepisima, oglašivači koji u svakoj normalnoj zemlji idu lokalnim televizijama”, kaže Vujinović. Dok im se s jedne strane smanjuje tržište, s druge im rastu troškovi za opremu i ljude, što napominje i Nikša Grabovac, direktor Ri-TV-a. “Svake godine imamo velike troškove za obnavljanje opreme, negdje između 200 i 300 tisuća kuna. Osim toga, mnogo ulažemo u ljude, a uza sve to muku mučimo s agencijama koje sve oglase plasiraju na velike televizije”, kaže Grabovac.

Lokalne i regionalne televizije lani su ukupno ostvarile oko 105 milijuna kuna prihoda, ali nisu sve televizije uspjele ostvariti i dobit, pokazuju podaci Fine koje je dobio Poslovni dnevnik.

U službenim podacima nedostaju oni za Čakovečku, Osječku te zadarsku Vox televiziju za koje u Fini kažu da nisu predale godišnji financijski izvještaj. Prihodi tih 18 televizija teško se mogu mjeriti s onima “velikih” televizija: dvije nacionalne komercijalne televizije prijavile su ukupno oko 600 milijuna kuna prihoda, a javna HTV od promidžbe je ostvarila oko 360 milijuna kuna. Među lokalnim televizijama koje su predale izvješća najveće prihode ostvarile su dvije zagrebačke televizije, OTV (14,4 milijuna kuna) i Z1 (13,3 milijuna kuna). Dok je Z1 ostvario znatnu dobit (nešto veću od milijun kuna), OTV je u tu rubriku upisao samo jednu kunu. Damir Vujinović, suvlasnik i savjetnik Uprave OTV-a, tvrdi pak da su prošlu godinu ipak završili u minusu, i to zbog otpisivanja nekih potraživanja. Znatne prihode bilježe i kutinski NeT (11,6 milijuna), Kanal RI (10,9 milijuna), Vinkovačka TV (9,3 milijuna) te TV Slavonije i Baranje (9,2 milijuna). Upravo je TV Slavonije i Baranje lani ostvarila najveću dobit od 3,1 milijuna kuna, a osim njih i Z1 među prvih pet je i Slavonsko-brodska TV (895.000 kuna), Varaždinska TV (865.000 kuna) i TV Jadran (801.000 kuna). Iz podataka se može iščitati da posao s malim televizijama, osim u pojedinim slučajevima, nije jako profitabilan. Većina vlasnika ističe skupu opremu u koju je svake godine potrebno ulagati i to što ih agencije s oglasima zaobilaze u koristi “velikih televizija”. No gotovo nitko ne proziva komercijalne velikane, nego Hrvatsku radioteleviziju. “Najveći problem lokalnih televizija je HTV koji u kasnim satima sekundu oglasa prodaje po 150 ili 200 kuna. Tako se na javnoj televiziji oglašavaju betonare ili trgovine tepisima, oglašivači koji u svakoj normalnoj zemlji idu lokalnim televizijama”, kaže Vujinović. Dok im se s jedne strane smanjuje tržište, s druge im rastu troškovi za opremu i ljude, što napominje i Nikša Grabovac, direktor Ri-TV-a. “Svake godine imamo velike troškove za obnavljanje opreme, negdje između 200 i 300 tisuća kuna. Osim toga, mnogo ulažemo u ljude, a uza sve to muku mučimo s agencijama koje sve oglase plasiraju na velike televizije”, kaže Grabovac.

HTV spašava pristojba i Hrvatski radio

HTV samo od RTV pristojbe dobiva više od zajedničkih prihoda dviju komercijalnih televizija. Prema službenom izvješću HRT-a za 2007. godinu, dva programa javne televizije dobila su ukupno 667 mil. kuna od RTV pristojbe.




Autor: Saša Vejnović
10. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close