S ciljem da potaknu tržišnu utakmicu i investicije u brzu fiksnu telekomunikacijsku infrastrukturu, a posljedično i cjenovno povoljnije usluge za korisnike, regulatorna agencija HAKOM, donijela je Prijedlog Odluke o Analizi tržišta, temeljem koje se određuju nova pravila o tome tko podliježe regulatornim obvezama, a tko ne.

Novost je u tome da se tržište ovoga puta nije promatralo u cjelini već prema pojedinim područjima. Tako, spram nove Analize tržišta, Hrvatski Telekom, kao nacionalni operator s ukupno najvećim tržišnim udjelom, sada više neće imati regulatornih obveza na cijelom području Hrvatske kada se radi o brzoj fiksnoj internetskoj mreži, već će u nekim područjima, mahom gradovima i općinama, moći investirati i slobodno formirati cijene odnosno natjecati se na tržištu.

Samo za brzi internet
Naime, umjesto dosadašnje prakse da se tržišna snaga određuje na ukupnom teritoriju i samo na osnovu toga odrede obveznici regulacije, po novom, Hrvatska je rascjepkana na čak 572 geografska mjerodavna područja na kojima je zasebno HAKOM mjerio udjele i odredio ona područja na kojima HT više ne mora podlijegati regulaciji brzog interneta.

Ukupno je za 72 jedinice ukinuta regulacija, a primjerice grad Zagreb podijeljen je na 17 jedinica, i kako je pokazala Analiza, 14 jedinica je dovoljno konkurentno te u njima niti jedan operator ne mora biti reguliran.

Ono što valja posebno istaknuti jest da se deregulacija tržišta odnosi samo na onu infrastrukturu koja omogućuje brzi internet ili kako se naziva u Analizi – tržište velikog kapaciteta.

“Bakrena pristupna infrastruktura je dio tržišta malog kapaciteta. Tu infrastrukturu ima isključivo HT kao povijesni operator, a ona je ravnomjerno rasprostranjena na čitavom nacionalnom teritoriju Republike Hrvatske. Alternativni operatori ne grade bakrenu pristupnu infrastrukturu niti će je graditi u budućem razdoblju”, stoji u obrazloženju odluke HAKOM-a, te u tom dijelu nije napravljena ni geografska segmentacija, niti je HT dereguliran jer na tom tržištu, nema djelotvornog tržišnog natjecanja niti će se ostvariti na temelju infrastrukturne konkurencije, već isključivo putem veleprodajnih usluga HT-a.

Za razliku od tržišta malog kapaciteta, u ono velikog kapaciteta ulazi tzv. VHCN (eng. Very High Capacity Network) infrastruktura, a to su svjetlovodna i kabelska. Kako pojašnjavaju iz HAKOM-a “VHCN infrastrukturu nema samo HT kao povijesni operator, već svjetlovodnu infrastrukturu grade svi alternativni operatori. Iz navedenog proizlazi kako se na tržištu velikog kapaciteta uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja ne ostvaruju isključivo putem veleprodajnih ponuda HT-a, već i putem infrastrukturne konkurencije”.

Tu je provedena geografska segmentacija, a potom analiza utvrđivanja konkurentnih uvjeta za svaku geografsku cjelinu. Konkretno, tu su 572 geografske jedinice te je na tržištu velikog kapaciteta HAKOM utvrdio postojanje 72 konkurentna i 500 nekonkurentnih područja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Konkurentnim područjima pripadaju geografske jedinice u kojima su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti da postoji VHCN infrastruktura alternativnog operatora, da je tom infrastrukturom alternativnog operatora pokriveno minimalno 33 posto korisničkih jedinica u geografskoj jedinici te da je maloprodajni tržišni udio HT Grupe (što u kontekstu ove odluke uključuje HT i Iskon) u toj geografskoj jedinici manji od 50 posto.

U HAKOM-u, na čijem je čelu Tonko Obuljen, očekuju zeleno svijetlo Komisije već 18. srpnja/L. Stanzl/PIXSELL

Je li tržište zrelo?
HAKOM, obrazlaže se u odluci, Analizu tržišta proveo je sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama koji je lani donesen, te u skladu s Preporukama i Smjernicama Europske unije o tome koja tržišta valja unaprijed regulirati. Mišljenje je HAKOM tražio i od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja, stoji u Prijedlogu odluke, nije imala nikakvih primjedbi.

Ipak, tijekom javnog savjetovanja u prvom kvartalu, primjedbe operatora, kao i izjave pojedinih njihovih predstavnika u medijima, pokazuju da nisu zadovoljni deregulacijom HT-a. A komentirali su A1 Hrvatska, Telemach Hrvatska, Pro-ping, Terrakom i Magic Net. Nezadovoljni su gotovo svim dijelovima Analize, počevši od toga da smatraju da nije bilo potrebno raditi segmentiranu Analizu, već ostaviti nacionalni pristup, kao ni razdvajati tržišta na ono s malim te ono s visokim kapacitetom.

Smatraju da su segmentacijom pogrešno prikazani udjeli na tržištu dominacija HT-a. Kriteriji prema kojima je utvrđeno koje je područje konkurentno također smatraju preblagim. Ukratko, poručuju da tržište nije zrelo za ikakvu deregulaciju, te da će takav razvoj događaja, paradoksalno i suprotno ciljevima regulatora, dovesti do ponovnog monopola HT-a i potpunog istiskivanja s tržišta malih, lokalnih operatora.

Istovremeno i iz HT-a su stigli komentari na Analizu, koji pak potpuno suprotni te traže dodatnu deregulaciju u svim konkurentnim područjima. Javna rasprava je završila, Hakom je svima odgovorio te je održana i radionica s operatorima. Svoju odluku su donijeli, i kako ističu, namjera im je potaknuti tržište, stoga imaju i ‘osigurače’, točnije mogu provesti reviziju tržišta i uvesti ponovne regulacije ako to bude potrebno.

Usto potpunu deregulacija HT-a i Iskona, na konkurentnim područjima nastupit će 120 dana nakon primitka Odluke. A pri tom HAKOM se obvezao i nakon dvije godine provesti provjeru statusa geografskih jedinica.

Rok od 30 dana za EK
Primjedbe, prije negoli Odluka postane konačna, može imati tek Europska komisija, kojoj je Analiza poslana na notifikaciju. Kako nalaže procedura, pojasnili su nam u HAKOM-u, EK ima rok od 30 dana da je notificira ili pak zatraži dodatne izmjene. U HAKOM-u očekuju zeleno svijetlo Komisije već 18. srpnja. Do sada nisu na svoje odluke imali ozbiljnijih primjedbi, te ih niti ovoga puta ne očekuju.

Ako to bude tako, konačnu odluku će donijeti do kraja kolovoza, a nova deregulicija bi tada, nakon 120 dana prilagodbe stupila na snagu. Kako doznajemo od operatora protivnika deregulacije, pokušat će još lobirati u Bruxellesu, da takva Analiza koju je HAKOM isporučio ne prođe ili barem dobije duži period prilagodbe.