Hrvatski telekom nakon dvogodišnjih priprema planira u iduća dva mjeseca početi prodavati struju, doznaje Poslovni dnevnik.

Time će se početi takmičiti na maloprodajnom tržištu na kojem se već sad grizu HEP, GEN-I i RWE, a koje je zajedno s veleprodajom lani poraslo za 861 milijun kuna, na 11,6 milijardi kuna. Dio naših izvora tvrdi da bi HT u taj posao mogao ući početkom studenog, a ostali kažu najkasnije do 1. prosinca. Međutim, svi su složni da će HT struju početi prodavati najprije preko svoje tvrtke kćeri Iskona. Navode da je operator kupio specijalizirani softver, da radi potrebne organizacijske i ine pripreme, a već tiska i promotivne letke. Iz HT-a su na naš upit odgovorili da zasad nemaju komentara. S druge strane, Blaženka Koštić Ćurić, glasnogovornica HERA-e potvrdila je da je HT zatražio dozvolu za prodaju struje.

"HERA je 16. rujna zaprimila zahtjev HT-a za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom i taj će zahtjev biti razmotren na sjednici Upravnoga vijeća Agencije koja će se održati u listopadu", kaže Koštić Ćurić. Dodaje da točan datum održavanja sjednice još nije određen, ali je sigurno da će biti do kraja mjeseca. Stručnjaci iz branše kažu da Iskon nakon toga teoretski treba dva tjedna da rješi druga dva preduvjeta: sklopi ugovor o električnoj energiji uravnoteženja s operatorom prijenosnog sustava HOPS-om, koji je dio HEP grupe, i sklopi sporazum o reguliranju međusobnih odnosa na tržištu električne energije s operatorom tržišta energije HROTE-om.U Mađarskoj Magyar Telekom, koji je kao i HT u Hrvatskoj, dio grupe Deutsche telekom, ulaskom u prodaju struje ojačao je prihode.

Prema izvješću za prvih šest mjeseci ove godine najveći mađarski operator je od prodaje energetskih usluga, koje uključuju i pametno mjerenje potrošnje plina, imao prihod od 632,2 milijuna kuna. Usporedbe radi, to je 10,8 posto ukupnog prihoda operatora.Na energetsko tržište Magyar Telekom ušao je prije manje od tri godine te do sada skupio 106.239 kupaca struje i 68.700 kupaca plina. Većinu ih je stekao u posljednjih godinu dana, a lako je izračunati da prosječno po korisniku energetskih usluga ima prihod od 602,3 kune mjesečno. Ipak, u Magyar Telekomu upozoravaju i na rizike bavljenja tim poslom. Mađarska vlada je početkom godine odobrila sniženje cijene za 10 posto, a troškovi nabave energije su veliki i operator očekuje da će ostati takvi do kraja godine.

Dodatni izvor prihoda
I dok iz HEP-a zasad nemaju komentara, iz dva nova konkurenta RWE i GEN-I poručuju kako nisu iznenađeni ulaskom HT-a na tržište struje. Zoran Miliša, predsjednik Uprave tvrtke RWE Energija kaže da je svaka konkurencija dobrodošla."Neiznenađuje nas što HT ulazi u maloprodaju električne energije, jer  svaka konkurencija može jedino rezultirati najpovoljnijim cijenama za korisnika", kaže Miliša. Dodaje da razumije da telekom operatori traže dodatne prihode i idu u druge srodne djelatnosti, ali on ima drugačija saznanja o uspjehu telekoma u energetici u Mađarskoj. Navodi da mu stoga nije jasno kako se tu planira ostvariti dobar poslovni model kad je posljednjim sniženjem cijena struje ostavljen uski prostor za profitnu maržu.

Robert Golob, predsjednik Uprave tvrtke GEN-I kaže kako ni oni nisu iznenađeni potezom HT-a. Tvrdi da su znali da će se to dogoditi još u ožujku i travnju, odnosno prije nego su ušli na hrvatsko tržište."HT za nas nije prijetnja, već baš obrnuto prilika", ističe Golob. Pojašnjava kako baš zbog ulaska HT-a u maloprodaju struje za građanstvo očekuje da će se pokrenuti spor proces promjene pravila igre na tom tržištu. Navodi da bi se zbog toga mogla početi brže rješavati pitanja vezana za prelazak potrošača između operatora, da bi to moglo povećati transparetnost tržišta i da će općenito zbog toga HERA i HEP morati raditi efikasnije i bolje.

Očekuju još 3 konkurenta
"Uvijek kad se otvara tržište profitiraju potrošači, a država profitira kroz to što će ne samo građani već i industrija i cijeli poslovni sektor imati niže cijene, a tim se stvaraju uvjeti za konkurentnije gospodarstvo. Zato pozdravljamo konkurenciju i očekujemo još barem tri konkurenta na hrvatskom tržištu u idućih godinu dana", zaključuje Golob. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost