Premijer Andrej Plenković naglasio je u srijedu tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru da je Hrvatska ostvarila strateške ciljeve, ulazak u Schengen i euro, te da ćemo se 1. siječnja 2023. sjećati kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske.

POSLJEDNJIH PAR DANA

Iznenadne uplate: Ljudima greškom sjeo novac na račun, nekima je i ostao

“Kada ćemo gledati kroz vrijeme pred nama dugoročne i strateške koristi za Hrvatsku od osnaženog međunarodnog položaja u 10. godini članstva u Europskoj uniji, onda ćete vidjeti da će pozitivni efekti na građane i njihov standard, gospodarstvo i kompanije biti toliko veliki da ćemo se sjećati 1. siječnja 2023. kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske”, kazao je Plenković odgovarajući na upit Davora Dretara (Domovinski pokret).

Plenković je podsjetio i na pakete pomoći tijekom korona i energetske krize.

Dretar je ustvrdio da smo po poskupljenjima najgori u EU, a zastupnike vladajuće većine nazvao “Duracell zečićima”.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na upit Anite Pocrnić Radošević (HDZ) izvijestio je da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje do danas primio 110 tisuća zahtjeva o isplati dijela obiteljske mirovine preminulog partnera, a riješio 42 tisuće zahtjeva. „Prosječno povećanje mirovine za one koji su ostvarili pravo na dio obiteljske mirovine je 95 eura, a uz to su svim korisnicima obiteljskih mirovina one povećane za 10 posto i tu je prosječno povećanje od minimalno 33 eura”, kazao je Piletić.

Napomenuo je da su uz to povećane i minimalne mirovine, povećana stopa bonifikacije, ukinut krizni doprinos na zdravstveno osiguranje od 3 posto, a uskoro će se ukinuti i krizni porez od 10 posto na mirovine ostvarene po posebnim propisima.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić govoreći o povlačenju sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) ocijenio je da nam ide dosta dobro, da je od 5,5 milijardi eura na raspolaganju do 2026. dosad realizirano 2,2 milijarde odnosno 40 posto i da smo jedna od tri članice EU-a koja je dala zahtjev za trećom tranšom.

Jeckov: Zanemaruje se nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Dio pitanja bilo je upućeno ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchs, a vezano za uvođenje cjelodnevne nastave u osnovne škole.

Dragana Jeckov (SDSS) upitala je zašto se u programu zanemaruje nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, na što je Fuchs odgovorio da budući da će škola trajati cijeli dan, bez problema se ta nastava može uklopiti u aktivnosti i da to neće predstavljati problem.

Poručio je također da cjelodnevna škola ima dobrih strana za učenike, obitelji i nastavnike, da se do 2027. planira sve osnovnoškolske objekte dovesti do rada u jednoj smjeni i da će to biti investicijski ciklus težak oko 850 milijuna eura.