Ubrzani rast javnog duga koji je dosegnuo 288,5 milijardi kuna u ožujku, čime je u tri mjeseca zabilježen rast od 9 milijardi kuna, u Hrvatskoj prati izuzetno niski rast od samo 0,5 posto BDP-a, i to u posljednjem tromjesečju. U toj kombinaciji, Hrvatska je zemlja s najlošijim performansama nakon Grčke, koja je zabilježila rast od 0,2 posto.

"Po premiji rizika drugi smo najlošiji u EU nakon Grčke. Imamo jednu od najbržih stopa rasta javnog duga. To znači da bi se Hrvatskoj spread mogao povećati više nego drugima", komentirao je Željko Lovrinčević za Večernji list. Lovrinčević posljednje dvije godine upozorava da se mora zaustaviti nagli rast javnog duga prije nego što se promijene uvjeti na tržištu kapitala te da živimo u posuđenom vremenu na temelju niskih kamatnih stopa.

Posljednje zaduženje iz ožujka Hrvatska je ugovorila uz kamatu od tri posto, što je upola niža cijena nego u vrijeme financijske krize 2009., ali cijena zaduženja već raste. Desetogodišnja obveznica u ovom trenutku Hrvatsku bi koštala najmanje 3,3 posto jer je premija rizika skočila na 320 bodova. Bez reformi i uz rast kamata u SAD-u, što se očekuje u rujnu, a u Europi što se predviđa za drugu polovicu 2016., ti će uvjeti postati puno teži. Iako glavni ekonomist Splitske banke, Zdeslav Šantić, očekuje da će europska središnja banka neutralizirati udar na tržište koji može učiniti Grčka, postoji realna opasnost za dublje poremećaje, što će Hrvatsku koštati.

"Budu li poremećaji dublji, cijena zaduživanja za državu bi rasla, a u takvim okolnostima bi pod pritiskom rasta bila i cijena zaduženja građana i tvrtki", kaže Šantić.

Cijeli članak pročitajte ovdje.