Hrvatskoj nedostaje čak 900 liječnika specijalista, a u nekim dijelovima zemlje zbog manjka liječnika primarne zaštite u pitanje dolazi i organizacija zdravstvene službe.

Jedan je to od zaključaka Dana karijera u biomedicinu BioMed, održanom u Zagrebu. Da liječnička profesija nije ni približno primamljiva kao nekad najjasnije pokazuje i podatak da se 1990. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu za jedno studentsko mjesto natjecalo sedam, a, primjerice, 2004. tek dva buduća studenta. O sve manjoj popularnosti medicine kao odabira zanimanja kod mladih govorio je predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo naglasivši kako je zbog sve izraženijeg manjka liječnika potrebno motivirati mlade da se odlučuju za to zanimanje. Dodao je pritom da situaciju jasno ocrtava i podatak da se sa nekadašnjih više stotina liječnika na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), broj nezaposlenih liječnika smanjio na 58. Na BioMedu je iznesen i podatak da između 25 i 30 posto ljekarni u Hrvatskoj ne udovoljava kadrovskim normativima zbog nedostatka diplomiranih farmaceuta.

Kako je upozorio predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan, u 75 posto privatnih ljekarni nedostaje diplomiranih farmaceuta. Hrvoje Pezo, predsjednik Hrvatske stomatološke komore, naveo je i bitan problem te struke – neravnomjernu pokrivenost stomatološkom zaštitom unatoč više stotina nezaposlenih stomatologa. Tako su, prema njegovim riječima, na HZZ-u registrirana 102 nezaposlena stomatologa, dok je u Komori evidentirano njih 345. Poseban problem je, dodaje, što od ukupno 4179 stomatologa, čak 2000 radi na području Zagreba, pa se u nekim dijelovima Hrvatske osjeća nedostatak stomatološke zaštite.