Iako je postotak izdvajanja iz BDP-a za zdravstvo u Hrvatskoj tek nešto niži nego u Austriji i veći nego u Sloveniji, Hrvatska po stanovniku izdvaja znatno manje novca za liječenje svojih građana, svega 510 eura po stanovniku. Jednaka je situacija i kad su u pitanju ostale srednjoeuropske zemlje članice Europske unije. Istodobno, Hrvatska je zemlja u kojoj su osiguranici u najvećoj mjeri oslobođeni od participacije. To je ujedno i osnovni uzrok velike nelikvidnosti koja je u posljednjih nekoliko godina zavladala u hrvatskom sustavu zdravstva, istaknuo je Većeslav Bergman, direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na tečaju “Mediji i zdravlje” koji se održao tijekom proteklog vikenda u Grožnjanu o temi reforme zdravstva.

Slovensko dopunsko osiguranje
U usporedbi s još pet zemalja regije, Austrijom, Češkom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom, Hrvatska je prema analizi HZZO-a jedina zemlja u kojoj ima oslobođenih od plaćanja participacije. U Austriji se za ulaz u sustav naplaćuje fiksni iznos od 30 eura, doduše, s mogućnošću povrata, a u Češkoj različit postotak od ukupne cijene s tim da su osiguranici oslobođeni od participacije samo kad su u pitanju lijekovi i bolničko liječenje. U Mađarskoj pacijenti plaćaju fiksni iznos ili postotak, također s pravom povrata, a Slovaci plaćaju svaki posjet doktoru, uključujući i opću praksu. U Sloveniji također nema oslobođenja od participacija, s tim da se to pokriva kroz dopunsko osiguranje u koje su zahvaljujući takvoj zdravstvenoj politici uključeni gotovo svi osiguranici. Austrija sa 45 posto i Mađarska sa 63 posto od svih navedenih zemalja imaju najmanji udjel doprinosa u financiranju zdravstva, dok su ostale zemlje iznad 80 posto. U Hrvatskoj se 85 posto zdravstva financira iz doprinosa, 12 posto iz državnog proračuna, slično kao u Mađarskoj, a najviše iz proračuna za zdravstvo izdvaja Austrija, čak 25 posto. Austrija i Slovenija pritom imaju najveći udjel u dobrovoljnom osiguranju, dok je u Hrvatskoj to tek tri posto. Izravno iz državnog proračuna Austrija financira 60 posto troškova bolnica i preventivnih programa, troškove javnog zdravstva i dugotrajnog liječenja, u Češkoj i Slovačkoj novac iz proračuna ide za investicije, nacionalne preventivne programe, te na doprinos za oslobođene. Od ostalih zemalja regije Hrvatska se izdvaja i po tome što je jedina zemlja u kojoj se doprinos za zdravstvo uzima samo od poslodavaca (15 posto na plaću). Poslodavci najmanje plaćaju u Austriji, tek 3,75 posto doprinosa, isto toliko zaposlenici, a doprinos plaćaju čak i umirovljenici (4,75 posto), kao i u Sloveniji gdje se iz mirovine izdvaja čak 5,65 posto za zdravlje. U Austriji i Sloveniji plaćaju se doprinosi i za nezaposlene, za što je zadužen Zavod za zapošljavanje. Za razliku od Hrvatske i Slovenije, u Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj iz državnog proračuna plaćaju se doprinosi i za djecu i socijalno ugrožene građane.

Izmjene zakona
Zanimljivo je da se navedena analiza Zavoda pojavila paralelno s najavama Ministarstva o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju te Zakona. Iako Dražen Jurković, pomoćnik ministra zdravstva u Grožnjanu nije želio otkrivati pojedinosti vezane uz izmjene tih zakona, već neko vrijeme se govori da se Vlada sprema upravo na neku varijantu povećanje participacija, odnosno smanjivanja broja oslobođenih participacije, koji je u Hrvatskoj oko 2,5 milijuna.

U Hrvatskoj pacijenti najmanje participiraju

Prema analizi HZZO-a, ispada da u Hrvatskoj pacijenti najmanje participiraju u pokrivanju troškova za lijekove, budući da za lijekova s osnovne liste nema doplate. U Češkoj su doplate oslobođeni samo generički lijekovi, u Slovačkoj samo esencijalni, dok je taksa po receptu 20 slovačkih kruna. U Austriji taksa po receptu iznosi 4,45 eura, u Mađarskoj pacijenti sudjeluju sa 10 do 50 posto cijene lijeka, u Sloveniji sa 25 do 75 posto. Iako se u Hrvatskoj stalno govori o prevelikoj potrošnji lijekova, u usporedbi s drugim zemljama Hrvatska se po tom ne izdvaja, za razliku od Slovačke u kojoj udio potrošnje za lijekove u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji iznosi gotovo 40 posto, a u Hrvatskoj oko 18 posto.