Ukupni dug opće države krajem listopada prošle godine, po podacima Hrvatske narodne banka (HNB), dosegnuo je 261,5 milijardi kuna, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju da će, s obzirom na visinu fiskalnog manjka te dospjele neplaćene obveze, do kraja godine porasti na približno 269 milijardi kuna, odnosno 82 posto BDP-a.

Najnoviji podaci HNB-a sukladni su metodologiji ESA 2010, a odnose se na ukupan dug opće države, dakle dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalnu državu.

U odnosu na rujan, ukupni javni dug je u listopadu lani porastao za 5,6 mlrd kuna ili 2,2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio rast od 26,4 milijardi kuna ili 11,2 posto. Značajan porast javnog duga, ističu iz RBA, od gotovo 11 milijardi kuna ili za 4,4 posto, zabilježen je i u usporedbi s krajem 2013. godine.

Kako je najveći dio državnog duga denominiran u stranoj valuti, i to pretežito u eurima, na povećanje iznosa javnog duga denominiranog u domaćoj valuti utjecao je i rast tečaja eura prema kuni za 0,6 posto godišnje.

Promatrajući prema razinama državne vlasti, iskazani porast javnog duga na mjesečnoj i godišnjoj razini, navode analitičari RBA, najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države, čiji je ukupni dug krajem listopada iznosio 256,3 milijardi kuna, što je za 6 milijardi kuna tj. 2,4 posto više u odnosu na rujan.

Dug lokalne države je, pak, krajem listopada dosegnuo 5,2 milijarde kuna. Premda je na mjesečnoj razini zabilježio pad za 371 milijuna kuna ili 6,7 posto, te je u odnosu na kraj 2013. niži za 85 milijuna kuna tj. 1,6 posto, dug lokalnih jedinica na godišnjoj razini je porastao za 22,1 posto, odnosno za 936 milijuna kuna.

Od ukupnog iznosa duga opće države, na kraju listopada prošle godine više od 160 milijardi kuna, dakle 61 posto ukupnog iznosa, odnosi se na unutarnji dug, dok 101,4 milijardi kuna ili 39 posto, čini dug prema inozemnim vjerovnicima.

Promatrano, pak, po instrumentima zaduživanja, krajem listopada se 54,1 posto ukupnog javnog duga, odnosno 142 milijarde kuna, odnosilo na dugoročno zaduživanje kroz dužničke vrijednosnice, a 36,4 posto ili 95 milijardi kuna na obveze države po kreditima. Ostatak od 24,9 milijardi kuna, što je 9,5 posto ukupnog javnog duga, 'otpada' na obveze po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Krajem listopada ukupna su državna jamstva iznosila 22,8 milijardi kuna, od čega se na HBOR odnosi više od 16 milijardi kuna, dakle 70,8 posto.

Premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast za 135 milijuna kuna (0,6 posto) ukupna jamstva su zabilježila godišnji pad 2,7 milijardi kuna ili 10,6 posto, dok su u odnosu na prosinac 2013. niža za milijardu kuna ili 4,3 posto. Pritom analitičari RBA navode kako se oko tri četvrtine ukupnih državnih jamstava odnosi na inozemna jamstva, dok domaća jamstva čine nešto više od 25 posto ukupnog iznosa.

"Obzirom na visinu fiskalnog manjka te dospjele neplaćene obveze, do kraja godine očekujemo da bi javni dug mogao dosegnuti razinu od oko 269 milijardi kuna ili 82 posto BDP-a", zaključuju analitičari RBA.