Među 28 članica Europske unije, njih pet nakon prva četiri mjeseca ove godine bilježi dvoznamenkaste stope rasta robnog izvoza, a u taj se klub 'dvoznamenkastih' s 10-postotnim rastom vrijednosti izvoza ugurala i Hrvatska.

Upravo na kretanja u robnoj razmjeni već neko se vrijeme ministri Kukuriku koalicije najradije pozivaju, pa nema sumnje da će se rado pozivati i na jučer objavljene usporedne podatke europskog statističkog ureda, Eurostata. U prva četiri mjeseca vrijednost izvezene robe hrvatskih tvrtki porasla je u odnosu na lani deset posto, na ukupno 26,7 milijardi kuna ili 3,5 mlrd. eura, a veći porast bilježe Bugarska (12 posto), Cipar (42 posto) te Irska i Malta koje su uvećale izvoz za 20-ak posto. U slučaju Hrvatske rast je izvoza u najvećoj mjeri posljedica povećana izvoza na tržište EU, gdje ostvareno gotovo 13 posto rasta, dok je na ostala tržišta izvoz povećan 4,5 posto.

Međutim, kolika je baza hrvatskog izvoza, dovoljno je podsjetiti da je Slovenija u tom razdoblju izvezla robe za oko 9,5 milijarde eura ili oko dva i pol puta više nego Hrvatska. Kako bilo, ubrzanje hrvatskog izvoza kao posljedica nastavka rasta inozemne potražnje, dakako, povlači za sobom i porast uvoza čija je vrijednost do kraja travnja dosegnula 44 milijarde kuna ili 5,8 milijardi eura. Manjim dijelom tome pridonosi vrlo blagi oporavak domaće potražnje, a većim dijelom to se treba pripisati razmjeno visokom udjelu uvozne komponente u izvozu, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Ipak, vrijednost uvoza robe raste znatno sporije od izvoza. U prva četiri mjeseca vrijednost uvezene robe veća je četiri posto nego lani, s tim da je iz EU uvoz porastao  7,7 posto, a onaj s ostalih tržišta za približno je toliko smanjen. Inače, u travnju je robni izvoz EU prema prvoj procjeni Eurostata na godišnjoj razini porastao 12%, na 155 milijarde eura, čime je višak u robnoj razmjeni EU sa svijetom dosegnuo 12,2 milijarde eura nasuprot lanjskih 800 mil. eura.