Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE
Poslovni vikend
Komentar tjedna

Na putu prema gore: Hrvatski IT sektor više ne čine pojedinačni bljeskovi

Nije ovo samo još jedan prolazni ‘hype’ kojemu smo svjedočili prije nekoliko godina jer hrvatske IT tvrtke ipak sve manje ovise o ‘outsorcingu’, što jamči stabilnost.

Autor: Siniša Malus
09. prosinac 2025. u 07:51
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Prošlotjedna informacija prema kojoj je Infinum preuzeo britansku kompaniju AMR CyberSecurity, specijaliziranu za kibernetičku sigurnost ne smije proći ispod radara. Taj uspjeh, i to veliki, kompanije koju vodi Nikola Kapraljević, svjedoči i o snazi hrvatskog IT sektora u europskim okvirima, a koja se često zanemaruje. O tome su mi u više navrata govorili i čelnici međunarodnih institucija poput EBRD-a ili Svjetske banke, uz nježnu inicijativu da bi i država sa svoje strane trebala osigurati jednostavnije regulatorne okvire kako bi potaknuo jaču zaštitu intelektualnog vlasništva, ključnog čimbenika za tvrtke koje razvijaju vlasničke tehnologije.

Valja podsjetiti na činjenicu da je hrvatski IT sektor prošle godine ušao u top deset od 23 europske države analizirane u izvještaju Future of IT. Riječ je o izvještaju koji je analizirao indeks IT kompetentnosti 23 europske države u 2024. godini, uglavnom onih iz istočne Europe.

U odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je napredovala za tri mjesta. Za to je zaslužna kombinacija snažnih obrazovnih institucija, ciljanih ulaganja u digitalnu infrastrukturu, poticajnog regulatornog i fiskalnog okruženja za tehnološka poduzeća i rastući popis uspješnih priča koje su počele privlačiti pozornost stranih investitorima. Hrvatski IT izvoz raste jer tvrtke pronalaze nova tržišta u zapadnoj Europi, Sjevernoj Americi, čak i na Bliskom istoku. On je iznosio 1,51 posto BDP-a u 2018. godini i 2,14 posto u 2022. godini. McKinsey je procijenio da bi hrvatska digitalna ekonomija mogla vrijediti čak 15 posto BDP-a do 2030. godine.

Najveći izazov bliske budućnosti bit će čvršće povezivanje IT sektora i hrvatske industrije.

Dakle, nisu to više pojedinačni bljeskovi poput Infobipa, Diverta, Syntija ili Orqe koji su godinama unatrag punili novinske stupce čak i mainstream medija. Jasno, Orqa je u posljednjih godinu dana “sveprisutna” zbog uloge koju može imati u obrambenom sektoru na europskoj pa i globalnoj razini. Zato nije iznenadila ovotjedna informacija prema kojoj je Orqa proširila proizvodnju u svom sjedištu u Osijeku, što omogućuje proizvodnju do 280 tisuća dronova godišnje koji ispunjavaju standarde američkog Zakona o autorizaciji nacionalne obrane (NDAA), čime bi se smanjila ovisnost o kineskim opskrbnim lancima, prenosi portal Defence Industry Europe. Osječka je tvrtka dokazala da se proizvodnja visokoučinkovitih dronova može odvijati i izvan Kine, čime se podržava stvaranje otpornih i pouzdanih globalnih lanaca opskrbe. Orqa je spremna jamčiti sigurnost u isporukama te će i povećati njihov broj, sukladno rastu potražnje.

I ne, nije to samo još jedan prolazni hype kojemu smo svjedočili prije nekoliko godina. Razlog je jednostavan. Hrvatske IT tvrtke ipak sve manje ovise o “outsorcingu”, što jamči stabilnost. Pomiču se prema softverskim inovacijama, aplikacijama umjetne inteligencije i naprednoj analitici. Sve to moglo bi osigurati još istaknutiju poziciju hrvatskih IT tvrtki unutar europskog digitalnog sektora.

Najveći izazov bliske budućnosti bit će čvršće povezivanje IT sektora i hrvatske industrije. Hrvatska industrija po produktivnosti zaostaje za europskim prosjekom, a, između ostalog, i zbog niskih razina digitalizacije i automatizacije, nedostatka kvalitetne radne snage, kao i nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Iduće desetljeće bit će ključno za transformaciju hrvatske industrije. Trebat će nam bolja poslovna klima, kvalitetniji menadžment, ali i kapital. Nekako mi se čini da će kapitala biti sasvim dovoljno, ako uspijemo zaliječiti domaće “dječje bolesti”…

Autor: Siniša Malus
09. prosinac 2025. u 07:51
Podijeli članak —

New Report

Close