Ti podaci se odnose na zlato koje građani fizički posjeduju, uglavnom u obliku poluga i zlatnika, objašnjava Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, tvrtke koja se bavi otkupom i prodajom investicijskog zlata.

Prema njegovim riječima, unatoč porastu prodaje zlata u Hrvatskoj, još uvijek nisu dosegnute razine ulaganja kao u ostatku Europske unije i drugim razvijenim zemljama. Kaže da je tome tako i jer je zlato postalo isplativo kao ulaganje ulaskom u Europsku uniju, kada je oslobođeno PDV-a i poreza na luksuz.

No, stvari se polako pomiču prema željenim razinama, pri čemu je samo u prvom kvartalu ove godine promet rastao za oko 70 posto, dok je u svijetu iznosio oko 50 posto.

“Hrvatska uvijek malo više raste zato što je dosta ‘mlado’ tržište i ljudi se tek navikavaju na kupnju investicijskog zlata i štednju u njemu”, kaže Ivanović.

Rekordna cijena zlata

Napominje da kupnju zlata hrvatski građani uglavnom smatraju dugoročnom investicijom i tako primarno žele sačuvati vrijednost novca, dok su u manjoj mjeri motivirani zaradom. Prednost zlata je i što je dosta likvidno, što znači da ga se praktički može prodati isti dan te doći do gotovine.

U trenutku održavanja lanjske konferencije cijena unce zlata je bila na oko 2.350 dolara, kada su mnogi tvrdili da mu je cijena dosegnula povijesni maksimum, podsjeća Ivanović. No, trenutna cijena mu je također rekordna te premašuje 3100 američkih dolara po unci, pri čemu Ivanović smatra da je “kraj rasta cijene još daleko”. Pritom iznosi i neke procjene po kojima bi cijena unce zlata do 2030. mogla dosegnuti i 7.000 dolara.

Iznio je i usporedbu s ulaganjem građana u zlato i državne vrijednosne papire, pa tako, u slučaju da su šest milijardi eura uložili u zlato zaradili bi oko dvije milijarde eura, dok u slučaju “narodnih” obveznica i trezorskih zapisa to iznosi oko 200 milijuna eura.

Potražnja za zlatom raste u uvjetima neizvjesnosti

Profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov pojasnila je da potražnja za zlatom uvijek raste u uvjetima neizvjesnosti i nesigurnosti te visoke inflacije. Primjerice, cijene dionica su vrlo volatilne te reagiraju i na aktualne pojave poput carina, trgovinskih ratova, geopolitičkih sukoba, protekcionizma i sankcija, pa dio investitora “bježi” od takvih ulaganja, a ulagačka alternativa je uvijek zlato.

“Kad god imate ili faktor realnog gubitka vrijednosti novca ili bijeg od ostalih kategorija imovine zato što bi se na njima mogao dogoditi značajan pad cijene, onda se povećava potražnja za zlatom”, kazala je Ivanov.

Hrvatska kovnica novca je tvrtka u vlasništvu Hrvatske narodne banke (HNB), glavna funkcija joj je izrada optjecajnog kovanog novca, to jest eurokovanica s hrvatskim motivima, no značajne prihode ostvaruje i od prigodnog kovanog novca, koji ima nominalnu vrijednost i spada u kategoriju investicijskog zlata.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Dakle, HNB je izdavač, dok ostali posao, od inicijative, pripreme, kovanja, prodaje i distribucije zlatnika odrađuje Hrvatska kovnica novca, pojašnjava voditelj prodaje te tvrtke Ivan Odrljin.

Oko 70 posto prigodnih zlatnika i srebrnjaka se proda na domaćem tržištu, no zadnjih godinu-dvije se bilježi i rast na stranim tržištima, uz udio od gotovo 30 posto, istaknuo je Odrljin.