Britansko ministarstvo vanjskih poslova vlada stavila je pod sankcije hrvatsko-ruskog poduzetnika Krešimira Filipovića kao jednog od poduzetnika i tvrtki koji svojim radom podržavaju ruske sektore zlata, nafte i tamošnju stratešku industriju, a u kontekstu agresije na Ukrajinu. Njemu se zamrzava sva imovina u Ujedinjenoj Kraljevini i zabranjuje mu se ulazak na njihov teritorij. Istovremeno, Filipović nije na listu EU sankcioniranih pojedinaca i kompanija, piše Večernji list.

Filipović se spominje kao jedan od dva hrvatska aktera, uz Miodraga Borojevića, rusko-emiratskog dogovora u kojem je udio Sberbanka u hrvatskoj Fortenovi preuzeo ulagač iz Dubaija Saif Alketbi. U ovom krugu sankcija, u kojima je na crnu listu stavljeno 29 pojedinaca i kompanija, prvi put su zahvaćeni i oni koji preko Ujedinjenih Arapskih Emirata pokušavaju pomoći Rusiji da izbjegne sankcije, poručuju Britanci. Pod sankcijama su sada i dva najveća ruska proizvođača zlata, Nord Gold Plc i Highland Gold Mining Ltd.

U službenom dokumentu britanske vlade stoji da je hrvatski državljanin Filipović, s adresom u Moskvi, sudjelovao ili sudjeluje u potpori ruske vlade radeći kao direktor ili ekvivalent tomu u kompaniji Velesstroy, koji posluje u sektorima od strateškog značaja za Vladu Rusije, odnosno rusko građevinarstvo i energetski sektor. S istim objašnjenjem je na listi i drugi hrvatski državljanin i Filipovićev poslovni partner Mihajlo Perenčević.

Velesstroy se bavio opremanjem i izgradnjom energetskih postrojenja, a zahvaljujući dobrim vezama s tamošnjim institucijama i energetskim kompanijama, tvrtka je razvila toliko opsežan posao da je u nekim razdobljima angažirala do 50 tisuća radnika. Filipovićevi poznanici kažu da je za njegov angažman u Velesstroyu najzaslužniji Nikola Perenčević, sin osnivača Velesstroya, s kojim je bio u prijateljskim odnosima još iz školskih dana. Poslovni uspjesi Velesstroya, koji su se protezali od Sočija na Crnome moru do Kamčatke na ruskom dalekom istoku, doveli su Krešimira Filipovića u poziciju da postane suvlasnik jedne od najvećih kompanija koju su osnovali i vodili Hrvati u inozemstvu. No ambicije mu nisu splasnule.

Prema riječima ljudi bliskih kompaniji, Filipović je bio uvjeren da je zaslužan za većinu novih poslova pa je počeo vršiti pritisak na Mihajla Perenčevića da mu prepustiti vlasničke udjele. Sukob je kulminirao 2019. godine kada je Perenčević bio prisiljen prodati svoj vlasnički udio u Velesstroyu Krešimiru Filipoviću. Svjedoci kažu da je Filipović ucijenio Perenčevića i izbacio ga iz kompanije uz određenu naknadu koju do danas nije isplatio u cijelosti. Valja napomenuti da je Filipović od 2010. u izvanbračnoj zajednici s dogradonačelnicom Moskve Anastasijom Rakovom, utjecajnom političarkom koja je jedno vrijeme bila visokopozicionirana u uredu ruskog premijera dok je tu dužnost obavljao Vladimir Putin.

Upućeni kažu da Velesstroy grca u dugovima i operativnim problemima. Zbog sankcija tvrtka, naime, ne uspijeva naplatiti velika potraživanja od stranih partnera. Kao i tisuće ruskih bogataša, Filipović je ove godine prijavio svoju novu adresu u Dubaiju. Prijetnja bankrotom i gubitkom imovine Filipovića je natjerala na teške pregovore s ruskim establišmentom, koji po nalogu Kremlja provodi operaciju vraćanja kapitala u Rusiju. Prema dobro obaviještenim izvorima bio je u kontaktu s vodećim ljudima Sberbanka u danima neposredno pred objavu transakcije s udjelima Fortenove. Je li Filipovićeva pozicija u tom poslu bila od presudnog značaja ili je jednostavno bio prisiljen odraditi za rusku stranu spajanje i povezivanje s Emiratima, trebala bi pokazati istraga preuzimanja Sberbankova udjela u Fortenovi.