ZAGREB – Hrvatski BDP po glavni stanovnika, prema paritetu kupovne moći, iznosi 47 posto prosjeka Euroske unije. U usporedbi s najbogatijim Europljanima, stanovnicima Luksemburga, Hrvati su pet puta siromašniji, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, statističkog ureda EU. BDP po glavni stanovnika u Luksemburgu je 148 posto iznad prosjeka, što se dijelom objašnjava velikim brojem stranca koji pridonose BDP-u, ali se ne računaju kao stanovnici te zemlje. Najsiromašnija članica EU je Latvija s BDP-om po glavi stanovnika od 47 posto prosjeka EU, koliko iznosi i hrvatski. Podaci pokazuju da su razlike u bogatsvu unutar Europske unije i dalje vrlo velike. Unatoč ubrzanom ekonomskom rastu posljednjih 10-ak godina nijedna zemlja istočne Europe još nije uspjela doseći prosjek Europske unije. Najviše su mu se približile Slovenija i Cipar, čiji je BDP po stanovniku oko 20 posto ispod prosjeka EU. Razlike u bogatsvu među stanovnicima Europe još su i veće uzmu li se u obzir zemlje kandidati. U Rumunjskoj je BDP po glavi stanovnika 35 posto prosjeka EU, u Bugarskoj 32 posto, a u Turskoj 31 posto. Da se stvari mogu okrenuti u relativno kratkom roku, najbolje svjedoči primjer Irske koja je od najsiromašnije zemlje EU u nekoliko desetljeća postala jedna od najbogatijih, smjestivši se na drugo mjesto, odmah iza Luksemburga. Irski BDP po glavni stanovnika danas je 37 posto iznad prosjeka EU. Slijede Danska (24), Nizozemska (23), Austrija (23) i Belgija (18). Prosjek EU drže Talijani i Španjolci.